Preporuke za širenje EU i plan za zapadni Balkan: Otvaranje pregovora s BiH kad se uskladi s kriterijima, 6 milijardi eura zapadnom Balkanu za reformu i rast

Europska komisija je donijela paket mjera za proširenje za 2023. u kojem je detaljno ocijenila trenutačno stanje i napredak koji su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, a po prvi put i Ukrajina, Republika Moldova te Gruzija ostvarili na putu prema pristupanju Europskoj uniji. Za nama susjednu BiH preporuka je otvaranje pristupnih pregovora nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Izvješće je posebno usmjereno na napredak u provedbi temeljnih reformi, kao i na pružanje jasnih smjernica o budućim prioritetima reformi. Pristupanje jest i ostat će proces koji se temelji na zaslugama i u potpunosti ovisi o objektivnom napretku koji je postigla svaka zemlja.

Tako npr. u slučaju Ukrajine i Moldavije Komisija preporučuje da Vijeće otvori pregovore o pristupanju s obje zemlje te da usvoji pregovaračke okvire nakon što Ukrajina i Moldavija usvoje određene ključne mjere.

U slučaju Gruzije, u svjetlu postignutih rezultata, Komisija preporučuje da Vijeće dodijeli Gruziji status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu određeni koraci.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Država treba uložiti daljnje napore kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo u EU. 

Iako nova vlada provodi reforme, posebno one kojima se uvodi provjera integriteta u pravosuđu ipak nadalje treba usvojiti važne reforme. Tu se prije svega misli na  vladavinu prava i pravosuđa te na napredak s ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednaka prava za sve građane.

Kako dalje stoji u mišljenju Europske komisije, "važno je očuvati ustavni poredak zemlje".

"Secesionističke i autoritarne mjere uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s EU putem. Potrebni su daljnji napori kako bi Bosna i Hercegovina ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo".

O napretku u svim područjima Bosne i Hercegovine, ali i ostalih država, EK će izvjestiti Vijeće u ožujku 2024.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako je "proširenje vitalna politika za Europsku uniju".

-Dovršenje naše Unije poziv je povijesti, prirodni horizont naše Unije. Zaokruživanje naše Unije ima i snažnu ekonomsku i geopolitičku logiku. Prošla proširenja pokazala su ogromne koristi i za zemlje pristupnice i za EU. Svi pobjeđujemo, naglasila je.

Komisija je donijela i novi plan rasta za zapadni Balkan. Cilj je da regija prije pristupanja ostvari određene koristi od članstva, kako bi se potaknuo gospodarski rast i ubrzala prijeko potrebna socioekonomska konvergencija.

Za jačanje reformi i ulaganja kojima bi se znatno ubrzao proces proširenja i rast njihovih gospodarstava predložen je novi financijski "Instrument za reformu i rast". 

Jednostavnije rečeno, državama zapadnog Balkana na raspolaganju će od 2024. do 2027. na raspolaganju biti 6 milijardi eura.  Plaćanja će se izvršiti tek nakon provedbe dogovorenih reformi.

T.P. / EK

[Foto: Calvin Hanson / Unsplash]

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.