Izvješće je posebno usmjereno na napredak u provedbi temeljnih reformi, kao i na pružanje jasnih smjernica o budućim prioritetima reformi. Pristupanje jest i ostat će proces koji se temelji na zaslugama i u potpunosti ovisi o objektivnom napretku koji je postigla svaka zemlja.
Tako npr. u slučaju Ukrajine i Moldavije Komisija preporučuje da Vijeće otvori pregovore o pristupanju s obje zemlje te da usvoji pregovaračke okvire nakon što Ukrajina i Moldavija usvoje određene ključne mjere.
U slučaju Gruzije, u svjetlu postignutih rezultata, Komisija preporučuje da Vijeće dodijeli Gruziji status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu određeni koraci.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Država treba uložiti daljnje napore kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo u EU.
Iako nova vlada provodi reforme, posebno one kojima se uvodi provjera integriteta u pravosuđu ipak nadalje treba usvojiti važne reforme. Tu se prije svega misli na vladavinu prava i pravosuđa te na napredak s ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednaka prava za sve građane.
Kako dalje stoji u mišljenju Europske komisije, "važno je očuvati ustavni poredak zemlje".
"Secesionističke i autoritarne mjere uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s EU putem. Potrebni su daljnji napori kako bi Bosna i Hercegovina ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo".
O napretku u svim područjima Bosne i Hercegovine, ali i ostalih država, EK će izvjestiti Vijeće u ožujku 2024.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako je "proširenje vitalna politika za Europsku uniju".
-Dovršenje naše Unije poziv je povijesti, prirodni horizont naše Unije. Zaokruživanje naše Unije ima i snažnu ekonomsku i geopolitičku logiku. Prošla proširenja pokazala su ogromne koristi i za zemlje pristupnice i za EU. Svi pobjeđujemo, naglasila je.
Komisija je donijela i novi plan rasta za zapadni Balkan. Cilj je da regija prije pristupanja ostvari određene koristi od članstva, kako bi se potaknuo gospodarski rast i ubrzala prijeko potrebna socioekonomska konvergencija.
Za jačanje reformi i ulaganja kojima bi se znatno ubrzao proces proširenja i rast njihovih gospodarstava predložen je novi financijski "Instrument za reformu i rast".
Jednostavnije rečeno, državama zapadnog Balkana na raspolaganju će od 2024. do 2027. na raspolaganju biti 6 milijardi eura. Plaćanja će se izvršiti tek nakon provedbe dogovorenih reformi.
T.P. / EK
[Foto: Calvin Hanson / Unsplash]
