Zgrade u EU od 2028. s nultom stopom emisije stakleničkih plinova i sa solarnim panelima

Europski parlament je sa 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih zastupnika usvojio nacrt mjera za povećanje stope energetske obnove zgrada te smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova. Zastupnici su podržali plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050.

-Sve veće cijene energije skrenule su pozornost na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanje emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenome prostoru za zdravlje ljudi. Riječ je o strategiji rasta za Europu kojom će se osigurati stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini u građevinarstvu i obnovi, uz istodobno poboljšanje dobrobiti milijuna ljudi koji žive u Europi, rekao je izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Ciarán Cuffe (Zeleni/ESS, Irska).

Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU-u uzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. 

Od 2028. to bi se trebalo promijeniti jer sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026.

Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032.

Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033.

Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030.  

Poboljšanje energetskih svojstava (koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje) provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno, ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor. Države članice utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.   

Planovi bi trebali obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove.

Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.

Od novih pravila bi bili izuzeti spomenici, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.

Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.

Zastupnici također žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničeni postotak zgrada ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage.

Nakon usvajanja nacrta zastupnići će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

T.P.

[Foto: European Parliament/Plenary session]

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.