Situacija na Bliskom istoku zabrinula je i niz država članica Europske unije u kojima nacionalna sigurnost dignuta na visoku razinu. Jedna od posljedica te situacije su i odluke pojedinih članica Europske unije da zbog prijetnji terorizma dodatno poduzimaju mjere poput ovih koje je najavila Italija Sloveniji te Slovenija Hrvatskoj i Mađarskoj.
To znači kako će Italija prema Sloveniji uvesti privremenu graničnu kontrolu na unutarnjim granicama, a istovjetan postupak će Slovenija primijeniti prema Hrvatskoj i Mađarskoj.
Državljani EU moći će normalno prolaziti sve granične prijelaze, dok će državljani trećih zemalja moći prelaziti samo 14 cestovnih od čega 12 s Hrvatskom (Dolga vas, Pince, Obrežje, Metlika, Gruškovje, Dragonja...) i dva s Mađarskom te osam željezničkih prijelaza (Hodoš, Lendava i Dobova...), na kojima će biti selektivne provjere policijskih službenika.
Stanovnicima na pograničnom području koji svakodnevno putuju na posao u Sloveniju ili u Hrvatsku, prelazak granice bit će dodatno olakšan. Gužve se ne očekuju.
Hrvatski premijer Andrej Plenković o uvođenju privremenih graničnih kontrola razgovarao je sa slovenskim kolegom Robertom Golobom, a na margini sastanka Vijeća za unutarnje poslove EU u Luxembourgu o istome su razgovarali i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar.
-Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj sprječavanja nezakonitih migracija i jačanja sigurnosti naših građana, poručio je premijer Plenković na početku sjednice Vlade. Podsjetio je na napore hrvatskih policajaca, njih 6.700, "koji čuvaju jedni od najdužih vanjskih granica Europske unije i brinu o sigurnosti i hrvatskih i europskih građana, a pritom poštuju i nacionalno i europsko i međunarodno pravo".
-Zahvaljujući angažmanu hrvatske policije spriječen je puno veći broj nezakonitih prelazaka, a time je ujedno rasterećen pritisak na Sloveniju i druge države članice, dodao je Plenković.
Uvođenje graničnih kontrola nije novitet. Do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma.
-Važno je napomenuti da je ovo privremeno uvođenje granične kontrole, naglašava premijer Plenković. Ipak ističe kako bi to trebalo ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu primjene i trajanja.
Odluka Italije i Slovenije bi trebala stupiti na snagu 21. listopada, na rok od deset dana, s mogućnošću produljenja. Slovenski ministar unutarnjih poslova Poklukar u razgovoru s novinarima u Luxembourgu nije isključio mogućnost da pojačane kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom potraju dulje od dva mjeseca.
Istovremeno u Hrvatskoj premijer Plenković kaže kako "hrvatske sigurnosne službe pozorno prate sigurnosnu situaciju u zemlji u ovako promijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima".
Najavio je da će se vrlo brzo ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije sastati i u trilateralnom formatu kako bi raspravili ovu novu situaciju, utvrdili privremenost tih mjera, a zajedničkom suradnjom spriječili prijetnje koje su vezane za ugroze od terorizma te radili na suzbijanju nezakonitih migracija.
Ključ je zaštititi vanjske granice Europske unije. Premijer Plenković ističe kako je hrvatski cilj da vrlo skoro i Bosna i Hercegovina sklopi sporazum s Frontexom. On bi joj mogao pomoći u suzbijanju nezakonitih migracija i kontroli situacije u toj zemlji i u svim drugim zemljama u susjedstvu koje još nisu članice Europske unije.
Privremeno uvođenje granične kontrole na unutarnjim granicama moguće je temeljem Zakonika o schengenskim granicama i to ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
U slučaju neposredne opasnosti koja zahtijeva hitno djelovanje, temeljem članka 28 Zakonika, država članica granične kontrole može uvesti jednostrano, kao što su to sada učinile Italija i Slovenija.
Nadzor nad unutarnjim granicama na Schengenskom području trenutno primjenjuje devet država članica: Austrija prema Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, Njemačka prema Austriji, Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj. Norveška u lukama za sve brodove koji dolaze iz Schengena, Češka i Poljska na granici sa Slovačkom, Slovačka na granici s Mađarskom, a Švedska, Francuska i Danska na svim granicama.
T.P.
