- STREAM se provodi na području Barija, Leccea, Bologne, Venecije, Poreča, Karlovca, Gospića, Zadra, Splita, Metkovića, Ploča, Opuzena i Dubrovnika. Tu su još i pojedini gradovi na čijem se prostoru provode aktivnosti npr. Grad Biograd na Moru u blizini Zadra, neki manji gradovi u blizini Venecije, Bologne i na jugu Italije Apulia, kaže Paulo Sarić, voditelj projekta STREAM.
Svima njima jedno je zajedničko - poplave.
- Svi gradovi u kojima se provode projektne aktivnosti su u svom nedavnom razdoblju, imali velikih problema s poplavama, kako sa talijanske tako i s hrvatske strane Jadranskog mora. Kada se raspisao poziv na predaju projektnih prijedloga jednostavno se rodila ideja da zajedničkim naporima pokušamo spriječiti poplave i što je moguće više sanirati posljedice samih poplava koje nastaju na prostoru Italije i Hrvatske, pojašnjava Sarić.
Tri pristupa, 21 institucija, 15 partnera
Vodeći partner je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u projektu, koji završava krajem ove godine, sudjeluje 21 institucija i 15 projektnih partnera kroz tri pristupa – prevenciju, brzu reakciju i sanaciju posljedica. Svaka institucija je odabrala jedan, dva ili sva tri pristupa.
-Tako da se neki bave samo prevencijom u vidu edukacija, izradu preventivnih sustava koji će doprinijeti što je moguće manjim posljedicama poplava. Drugi razvijaju sustave ranog upozoravanja i komunikacijske sustave koji će omogućiti brže reagiranje nadležnih službi kada zaista dođe do poplava. Dok su treći oni koji su odabrali nabavku opreme koja bi trebala poslužiti tim istim službama civilne zaštite da saniraju posljedice popolava kada do njih dođe, kaže Sarić.
Četiri rijeke u Karlovcu i pitome i neobuzdane
Što se STREAM-om planira postići pokazat ćemo na tri primjera. Prvi je u Karlovcu, gradu okruženom s četiri, naizgled pitome rijeke.
Samo naizgled, jer stanovnici karlovačkog kraja dobro znaju koliko su Kupa, Korana, Dobra i Mrežnica opasne kad nabujaju. U posljednjem nizu velikih poplava, 2014., 15. i 16. godine, zabilježen je i stoljetni vodostaj svih četiriju rijeka.
Od tada država intenzivno gradi nasipe, a cjeloviti sustav obrane od poplava upotpunit će STREAM projekt. Njime će se u Karlovcu digitalizirati i automatizirati monitoring i mjerenje vodostaja rijeka te sirenski sustav.
- Sustavom će se upravljati na jednom mjestu, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru gdje će se nadzirati i kamere na Martinšćaku, sirenski sustav i sustav telemetrije, kaže Valentina Resovac, voditeljica STREAM-a u Karlovačkoj županiji.
Uređenje i opremanje Županijskog vatrogasnog operativnog centra, odakle će se upravljati svim ovim uređajima, je u tijeku.
Kamera i telemetrijski uređaji nadziru rijeke
Od opreme već su postavljene tri povezane vatrogasne sirene u Slunju, Ogulinu i Karlovcu.
Nadzorna kamera je na odašiljaču na Martinšćaku
-Pokriva područje Karlovačke županije, ovdje je nekako na sredini, a i bili su dobri uvjeti za postavljanje. Njome detektiramo rijeke - Koranu, Kupu, Mrežnicu i Dobru, ali kako bismo proširili tu priču detektirat ćemo ne samo poplave već i požara kao i druge ugroze, pojašnjava Resovac.
Kamera za sad sama mijenja smjer i snima područje od 0 do 24 sata, ali kada u ŽVOC-u završi uređenje prostora, njome će se moći upravljati i ručno, daljinskim kontrolama.
Osam telemetrijskih uređaja je na karlovačkim rijekama. Javljaju informacije o vodostaju i alarmiraju službe kada npr. na Korani on prijeđe 700 centimetara.
Probno su postavljeni na Banijanskom mostu, mostu na Turnju, na Vodostaju, Mostanju, Gradcu, Drvenom mostu.
Uređaj postavljen na Mostanju u tzv. Mravinjaku jedini je koji se neće seliti na drugu poziciju.
-U zadnjoj poplavi imali smo vodostaj Korane od oko 8,5 metara. Mi smo na ovoj lokaciji, na suprotnoj strani držali metari pol nižu vodu zahvaljujući zapornici i pumpama. Bila je do ruba ceste, ali kuće nisu poplavljene, podsjetio je Josip RIBAR, voditelj tehničkih aktivnosti u STREAM projektu na jednu od situacija s nabujalim karlovačkim rijekama.
Sustav dojave, međutim, nije bio nimalo sofisticiran.
-Imali smo ovdje dva, tri vatrogasca koji su nam putem tetra veze javljali dolazak vodnog vala. Sada nam to sam javlja telemetrijski uređaj, dodaje Ribar.
Sve informacije dostupne kroz GiS
-Istekom projekta u Karlovačkoj županiji kompletirat će se cijeli sustav razvoja obrane od poplava. Dakle, stanovništvo će pravovremeno dobiti informaciju o nadolazećem vodnom valu, a operativne snage će se na vrijeme moći pripremiti za obranu našeg grada i županije od poplave, naglašava Resovac.
Osim žurnim službama, sve prikupljene informacije bit će dostupne građanima na digitalnoj GiS platformi putem koje će također moći direktno komunicirati sa službama civilne zaštite.
Venecija - suživot s morem nije lagan
Baš poput Karlovca, i Venecija u jako dobro zna što su poplave. Ovdje je 2019. zabilježen drugi najveći plimni val u povijesti grada. Venecija, naime osim što tone, ima problema s plimama zbog čega ih već dugo godina prate, mjere i prognoziraju.
U projektu STREAM otišli su korak dalje.
-Postavili smo dvije plutače iz ovog projekta i sada možemo pratiti situaciju s valovima bliže obali. Imamo podatke o smjeru vjetra, učestalosti, visini i smjeru vala, pojašnjaca Marco Favaro, iz Tide Forecast Center u Veneciji.
Desetljećima u Veneciji postoje mareografske postaje kojima se prognozira morska plima. Jedna takva je na ulazu u Venecijanski kanal.
-Ovo je mareografska postaja Punta Salute koja nam je važna zbog toga što mjeri službenu razinu plime u gradu Veneciji. Vrlo je točna i u slučaju da jedan instrument ne radi imamo drugi. Mi to zovemo pozzetto di calma (miran kokpit) jer, kao što vidite, površina mora nije mirna, a da bismo izmjerili razinu plime moramo imati vodu bez valova. U venecijanskoj laguni imamo oko 15 uređaja poput ovog, kaže Favaro.
Prognoza Aqua Alte 2019. nije bila točna
No, u studenom 2019. za jednog od ekstremno visokih plimnih valova koji dolaze s južinom, znanih kao Aqua Alta fenomen, prognoza je bila pogrešna.
Plimni val dosegao je drugu najvišu razinu ikada od 187 centimetara – 20 centimetara više od prognoziranog.
- Tog 12. studenog 2019. cijeli grad je bio poplavljen, ali također je puhao i olujni vjetar. Bila je to nikad prije doživljena situacija u gradu, prisjeća se Favaro.
Nakon ovog događaja od ekstremnih plimnih valova Veneciju štiti Mojsije – plutajuće barijere postavljene na tri ulaza u lagunu. Za sad efikasno, jer Aqua Alta iz 2019. nije se ponovila.
Ipak, posljednjih nekoliko desetljeća Aqua Alte su sve češće i sve jače zbog čega u Veneciji kroz STREAM projekt pokušavaju unaprijediti sustav za prognoziranje plimnih valova i alarmiranja i to uz obalu cijele Venetto regije.
Solarne plutače bliže obali mjere valove
Zato su bliže obali postavljene dvije spomeute plutače sa solarnim panelima koje mjere visinu valova i sve podatke preko satelita neprestano šalju u Centar za prognozu plime.
-Nakon ovog projekta Venecija će imati nove kapacitete za nadziranje situacije, zahvaljujući dvjema plutačama, ali i nove kapacitete za prognoziranje situacije te također unaprijeđeni sustav za rano alarmiranje građana kako bi se na vrijeme pripremili za dolazak Aqua Alte, napominje Favaro.
Poplavu u Zadru nisu izazvale niti rijeke niti more
Poplave na zadarskom području nisu česta pojava ipak onu iz 2017. gotovo svi pamte. Tada Zadar i okolicu nisu poplavile ni rijeke ni more već bujice.
-To je zapravo bila urbana urbana, bujična poplava koju grad u takvim razmjerima, u ovom dobu, nije zabilježio, sjeća se Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije ZADRA NOVA.
Upravo ova poplava, kako kaže, katastrofalnih razmjera bila je poticaj za razmatranje i pripremu projekta poput STREAM-a.
Kišni vrtovi u Zadru i Biogradu za obranu od bujica
A u Zadru se kroz njega grade dva kišna vrta dok će treći biti u Biogradu.
-Kišni vrt je suvremeno, inovativno, građevinsko rješenje koje radi na principu upojnih bunara uz bilje koje imaju veliku moć upijanja vode tako da ćemo s ovim rješenjem pokušati spriječiti bujične poplave koje mogu nastupiti u bilo kojem trenutku s obzirom na ove vremenske promjene koje se događaju, kaže Dujmović Vuković
Kišni vrtovi izgledaju kao dugačke šetnice i teško će itko zamijetiti da su po ičemu posebne. Sve do prve obilnije kiše kada će biti spremni prihvatiti veće količine vode i postupno je kroz niz bunara u kojima su separatori ulja, odvesti u obližnji potok i u konačnici u more.
- U svemu tome pomagat će i biljke zbog čega se ovo suvremeno građevinsko rješenje i zove kišni vrt. Biljke koje će se tu posaditi imaju vrlo veliku upijajuću moć pa su i one mali upojni bunari. Bit će to jedan lijepi prostor koji će biti oplemenjen i građanima će moći poslužiti za druženje i šetnju, dodaje Dujmović Vuković.
STREAM uskoro završava
Osim kišnih vrtova Zadar i Zadarska županija dobit će i novi radio-komunikacijski sustav za Stožer civilne zaštite, opremu za vatrogasce koja je nužna i skoro najvažnije - temelje za buduće slične projekte na drugim lokacijama.
Kišni vrtovi bi trebali biti završeni do kraja ove godine, ali zbog COVID-a će se cijeli STREAM projekt vjerojatno produljiti za šest mjeseci.
Na kraju, svi projekti objedinjeni u STREAM-u trebali bi doprinijeti zajedničkom cilju – smanjenju negativnih posljedica od poplava.
Jer, poučeni iskustvima iz prošlosti, sudionici u projektu s obje strane Jadrana znaju koliko se brzo situacija sa sušom može promijeniti u novu, dijametralno suprotnu katastrofu.
T. Perković
