-Nakon 10 godina u EU hrvatsko korištenje europskih fondova se uzima kao primjer, naglašava ministar.
Projektima je, dodaje, pokrivena gotovo cijela Hrvatska. U ovoj godini završava prva hrvatska cjelovita financijska perspektiva.
-Završavamo je uspješno. Deveti smo trenutno u Europi po European Cohesion Data statistici koja je javno dostupna i vidljiva. Potrošit ćemo sva sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje za ovu prvu financijsku perspektivu, hvali se Erlić.
Što je, međutim, s novom perspektivom koja je započela 2021. Informaciju koja je novinarima potvrđena u Komisiji kako je Hrvatska jedina članica EU-a koja nije objavila natječaje za one najizdašnije, kohezijske fondove, Erlić nema.
Tvrdi kako su među do sad objavljenim pozivima iz nove perspektive i dva koja se financiraju iz kohezijskih fondova.
Naglašava kako se s objavama ne kasni već se pazi da se natječaji za iste stvari, ali iz različitih financijskih mehanizama ne raspisuju u isto vrijeme. Osim toga, djelatnici koji rade na provedbi europskih projekata bili su angažirani na projektima financiranim iz europskog Fonda solidarnosti i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
@studioeuropa.online Idu li EU natječaji po planu? 🇪🇺 🇭🇷 🤔
♬ original sound - Studio Europa
-Pokušava se nametnuti da mi ne raspisujemo natječaje iz nove omotnice. Netko je dao tu priču u javnost, ali temeljem malo i vjerojatno neprovjerenih informacija. Samo je riječ o dinamici kad se raspisuje poziv za pojedini mehanizam financiranja. Na raspolaganju imamo 25 milijardi eura u novoj financijskoj perspektivi i oni se troše prema zadanoj dinamici. Stižemo, nema nikakvih upozorenja, Europska komisija nam nije izdala nikakva upozorenja niti postoji službeni stav Europske komisije koji kaže da mi tu nešto kasnimo. Ne mogu se svi natječaji raspisati u jednoj godini. Recimo, Fond solidarnosti je morao biti gotov do šestog mjeseca ove godine, Nacionalni plan oporavka i otpornosti mora se završiti do 2026., a omotnica kohezije do 2029. Shvaćate, mi moramo žonglirati s tim rokovima i stavljati dinamiku kako tijela rade, kaže Erlić.
Na pitanje novinara, znači li to da imamo previše novca, a premalo ljudi, Erlić je odgovorio kako "to nije mali zahtjev za sve te ljude koji rade u sustavu".
-U sustavu radi oko 2200 ljudi, po svim ministarstvima i svim tijelima - SAFU, HAMAG, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša, koji provode europske fondove. Imamo svoj određeni kapacitet, ali nigdje ne kasnimo, s nijednim fondom nismo zajasnili, dodaje.
Do sad je, kaže, raspisano 15 poziva iz perspektive 2021. - 2027. po programima među kojima su ZAŽELI i suradnici u nastavi financirani iz kohezijskih fondova. Do kraja godine po planu je i objava još 15 novih poziva, a u 2024. bit će ih raspisano još više, paralelno s onima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Erlić je naglasio da će, ako nastavi ovim tempom ulaganja u sve dijelove zemlje, Hrvatska vrlo brzo dostići razvijenije zemlje.
-Hrvatska se po BDP-u, zahvaljujući dijelom i europskim fondovima, približava onim razvijenijim zemljama odnosno prosjeku razvoja Europske unije. Ako nastavimo s ovakvim investicijama i ako nam BDP nakon 10 kvartala nastavi rasti dalje i u sljedećih 10, 15, mi ćemo još više smanjivati tu razliku.
T.P.
