-Ovdje je trenutno velik broj ljudi koji se bave raznim temema o Europskoj uniji i možete vrlo brzo pronaći sugovornika o vlastitim ili nekim novim projektima. Ovo je važno mjesto za doći, naglasio je Kovačić.
Projekt Geotermike još uvijek je u fazi tzv. visokog rizika za kojeg nema potpore iz europskih fondova pa taj dio Grad mora sam financirati.
-Samo bušenje iziskuje dodatna znanja i sposobnosti, a moguće je da izvor ne daje ono što mi očekujemo, taj rizik uvijek postoji. Bušenje se ne financira, a sve nakon toga su nam otvorene razne mogućnosti financiranja. Izradom dokumentacije, samim istraživanjem i dodatnim snimanjima koja smo proveli taj rizik smo smanjivali. Doveli smo ga do toga da je on sada prihvatljiv kako bi se to dalje moglo financirati, naglasio je Kovačić.
Za izradu bušotine procjenjuje se da je potrebno 6 milijuna eura. Grad je za sad osigurao tek milijun i sto tisuća eura za uređenje bušotinskog radnog prostora. To je nedavno bila i tema sastanka u resornom ministarstvu.
-U čekaoni smo za financiranje. Vjerojatno ne dugo, uvjeren je Kovačić.
Građevinski radovi na bušotinsko radnom prostoru započet će krajem ove godine, iduće godine očekuje se zatvaranje financijske konstrukcije, bušenje, a onda i testiranje prve bušotine. Nakon toga uslijedit će ishođenje svih potrebnih dozvola za korištenje geotermalne vode u centralnom gradskom toplinskom sustavu.
Upravo nedostatak europskog financiranja za najskuplje faze projekata povezanih s iskorištavanjem geotermalne energije, zajednički je problem svih regija i gradova u Europskoj uniji.
Zbog toga se i ovih dana u Europskom parlamentu razgovara o odobravanju dodatnih sredstava.
-U ovom trenutku ta sredstva nisu značajna i trebalo bi ih pojačati. Ovakvi projekti provode se na razini cijele Europe, i Europa je počela bušiti i koristiti geotermalnu energiju za grijanje. No, podaci govore kako je na području Europe udio geotermalne energije u ukupnoj proizvodnji toplinske energije za grijanje tek 2 posto, a s obzirom na potencijal u Europi to može biti blizu 50 posto. Karlovac je u prednosti jer mu "samo" treba energent. Mi imamo gotov toplinski sustav - toplanu, korisnike i mrežu. U većim razmjerima to nije tako skup projekt, ali za grad Karlovac je, rekao je Kovačić.
Karlovac je s geotermalnom pričom daleko odmaknuo. U tome im pomažu i partneri s Islanda. U tri godine prevladali su brojne administrativne prepreke pa se slobodno može reći da Karlovac utire put drugima.
-Tri godine smo se time bavili - od idejnog projekta, glavnog projekta, suglasnosti dozvola... postupak je to koji traje. Treba naglasiti kako ovo nije projekt plitkih bušotina ili nekog manjeg građevinskog zahvata. To je nešto stvarno ozbiljno, radi se o bušotini od preko 2.700 metara i naravno da je to postupak za koji treba vrijeme.
Panonsko područje ima veliki potencijal, a Karlovac je za sad predvodnik.
-Članica smo Gospodarske komore u kojoj postoji zajednica za obnovljive izvore energije u kojem je i geotermalni dio koji se kako vidimo povećava. I drugi gradovi kreću prema tome, Vukovar, Osijek, Požega, Slavonski Brod, Zaprešić, V. Gorica...
Karlovačka geotermalna voda bit će na 120 stupnjeva Celzijusa. Količina će ovisiti o konfiguraciji terena, ali procjenjuje se kako bi je bilo dovoljno za pomoć u grijanju grada. Prema Kovačićevim riječima "klimatske promjene ovdje nemaju utjecaja, a ni naše postrojenje nema utjecaja na klimatske promjene". Vrijednost karlovačke Geotermike procjenjuje se na 33 milijuna eura.
Osim Geotermike na današnjoj su radionici ukratko predstavljeni i projekti Grada Karlovca kojima se ostvaruju ciljevi zelenoga plana poput Solarike tj. postavljanja solarnih panela na javne ustanove - vrtiće i škole te projekta Zeleni Luščić gdje će se na prostoru bivše vojarne izgraditi potpuno energetski održivo naselje.
Zajedno s Vlatkom Kovačićem u Bruxellesu je i Eva Sobotik Pavan koja kao predstavnica Grada Karlovca sudjeluje na prvom sastanku mreže Building Europe with local counselors.
-To su savjetnici na lokalnoj razini koji će povezivati naš grad s institucijama Europske unije, ali i s drugim gradovima i regijama u Europi. Radi se o inicijativi pokrenutoj prošle godine. Mi smo se pridružili krajem godine, a oni će sada iskoristiti ove važne dane u Bruxellesu da se bolje upoznamo i da iz prve ruke od njih dobijemo informaciju kako bolje komunicirati Europu u našim sredinama, pojasnila je.
Inače, da bi se sudjelovalo u programu Europskog tjedna regija i gradova potrebno je proći proceduru. Počinje s prijavom koja je za 21. izdanje bila u ožujku. Potom je potrebno pronaći partnere, a partnerstvo odobravaju Europska komisija i Odbor regija koji organizira ovaj događaj. Tek tada je moguće održati predavanje ili radionicu. Ove godine organizirano je više od 300 sastanaka, a na tjednu regija je više od 7000 sudionika.
T.P.
