Trebao bi biti završen sredinom iduće godine kada će postati podloga koja će odrediti sve buduće projekte u gradu Karlovcu. Oni će prije svega morati biti zeleni, otporni i održivi.
-Dobit ćemo dokument koji Karlovac definitivno pozicionira i u Hrvatskoj kao predvodnika zelenih politika, ali i puno šire. Na temelju tog dokumenta sve ono što se bude planiralo, projektiralo, svaki dokument koji se bude donosio morat će imati svoje utemeljenje u ovom dokumenut. Tu ne mislim samo na gradsku upravu nego i na gradske tvrtke i ustavnove, znači cijeli gradski sustav koji je u nadležnosti Grada Karlovca, rekao je učio svečanog predstavljanja početka izrade Akcijskog plana za zeleni Karlovac gradonačelnik Damir Mandić.
Europska banka za obnovu i razvoj Karlovac je kao potencijal za ulazak u program Zelenih gradova prepoznala preko ITU projekta modernizacije gradskog toplinskog sustava. Odlučili su u izradu Akcijskog plana uložiti 275 tisuća eura i pomoći Karlovcu da postane održiviji grad.
Tim sastavljen od konzultanata i predstavnika Grada narednih će mjeseci morati identificirati glavne ekološke izazove u Karlovcu, postaviti dugoročne zelene vizije i strateške ciljeve te predložiti konkretan set investicijskih poteza i političkih mjera za rješavanje ovih izazova.
Ključni problemi već su identificirani - rizik od poplava, potrošnja energije i održiva mobilnost.
-EBRD je predan dati svoj doprinos u poboljšanju života Karlovčana, pomoći da imate čišći zrak, pristup visokokvalitenim uslugama javne uprave i koristi od mjera za ublažavanje opipljivih rizika zbog klimatskih promjena, rekla je Lin O'Grady, voditeljica Green cities programa u EBRD-u.
Karlovac postaje član Green Cities zajednice koju čini 60 gradova diljem svijeta, od Mongolije na istoku, Agadira na zapadu, Skopja na jugu. U Hrvatskoj su dva zelena grada Split i Karlovac, a uskoro će im se, prema najavama, pridružiti i Pula.
Gradovi su glavni pokretači socio-ekonomskog razvoja. Gotovo 60 % svjetske populacije živi u gradovima odnosno otprilike 4,5 milijardi ljudi. Procjenjuje se kako će do 2050. ta brojka porasti na 75 %. Istovremeno, gradovi koriste 70 % energije i proizvode 70 % emisija stakleničkih plinova, a osjetljivi su i na klimatske promjene.
Od 2016. od kad postoji EBRD-ov program Zelenih gradova, u održivu infrastrukturu uloženo je 2,6 milijardi eura, godišnje je smanjena emisija CO2 veća od 4600 kilotona. Koristi od smanjenja zagađenja u sedam godina imalo je 76 milijuna građana.
T. Perković
