Do neki dan načelnici općine Krnjak i Barilović na čijem se prostoru nalazi bivši vojni objekt, kao ni čelnici Vojnića, Cetingrada, Rakovice i Slunja, nisu bili upoznati kakav se centar planira graditi iako s migrantima na svom području imaju svakodnevnih susreta.
-Nisam bio zadovoljan zato što nisam imao nikakve informacije, niti ja, a samim time i moji sumještani i bilo smo jako zabrinuti. Ipak, sada sam zadovoljan ovim sastankom jer znam bar neke informacije, rekao je načelnik Krnjaka Perica Matijević.
-Danas znamo da je to moguća lokacija i znamo njezinu funkciju - kontroliran dolazak, kontrolirano boravljenje u njemu i kontroliran odlazak. To je ono što nas je najviše zanimalo. Kad se vratim natrag mogu svojim stanovnicima odavde poručiti da ako ovo bude kako smo danas dogovorili, a vjerujem da će biti, za općinu Barilović neće biti nikakvih problema, naglasio je načelnik Dražen Peraković.
Što će stanovnicima, a posebno njih više od 400 koji su potpisali peticiju protiv ovog centra reći načelnik Kranjak, razmišljat će sutra. S više informacija sada, kaže, situacija ne izgleda više tako loše.
-Ako bude tamo bit će zatvorenog i strogo kontroliranog tipa. Zato sam zadovoljniji danas što znam tu informaciju s obzirom da je bilo kojekakvih informacija i naravno da to čovjeku ulije strah, rekao je Matijević.
Bivši vojni objekt više nije u vlasništvu MORH-a već države i više nema poseban status. Iako je u zapuštenom stanju tamo se nalaze objekti koje se za potrebe prihvata i registracije migranata može brzo urediti.
-Danas smo dogovorili da ćemo u najkraćem mogućem vremenu iznaći neko rješenje na lokaciji Dugi Dol, iznad Krnjaka, kako bismo mogli početi registrirati migrantsku populaciju. Ovo pitanje bismo mogli riješiti u nekoliko mjeseci. To je napušteni objekt kojeg je Ministarstvo obrane proglasilo neperspektivnim za Hrvatsku vojsku, u državnom je vlasništvu što nam je važno ako ćemo, a uvijek apliciramo na europska sredstva. Moramo imati jasnu vlasničku strukturu i onda možemo ići prema izradi projekta. Tu već postoji ukupno 55 objekata koji su već izgrađeni i koji se uz određene preinake mogu relativno brzo staviti u funkciju, objasnio je ministar Božinović.
Brzo stavljanje u funkciju Hrvatska može platiti sama, ali za sve ostale nadogradnje tražit će se sredstva EU-a. Tada lokaciju i spomenutu investiciju treba odobriti Europska komisija.
- Još uvijek je ovo račun bez krčmara. Oni su ti koji će na kraju dati konačnu ocjenu hoće li to financirati ili neće. Mi se nadamo da hoće jer je to u interesu i Europske unije, naglasio je Božinović.
S obzirom da 281 policajaca iz cijele Hrvatske svakodnevno imaju posla s ove godine rekordnim brojem migranata u Karlovačkoj županiji ovakav centar bi trebao rasteretiti policijsku upravu i postaje.
-Istina je da su ilegalne migracije na području Policijske uprave karlovačke u velikom porastu. Posebice je taj porast vidljiv u posljednjih godinu dana, a posebno i u posljednja tri mjeseca. Naši kapaciteti za prijem i registraciju migranata postali su premali. Iz tog razloga tražimo neku lokaciju gdje bi mogli taj posao raditi na jedan adekvatniji, bolji način, a da bi migrante koji prolaze ovom županijom imali pod još boljom kontrolomi nadzorom, rekao je načelnik PU karlovačke Darko Car.
@studioeuropa.online 700% povećanje traženja azila 📈 #migracije ♬ original sound - Studio Europa
-Ove godine imamo 170 posto povećanje broja migranata, a što se tiče zahtjeva za azil tu je povećanje i do 700 posto. Taj posao netko mora obaviti, a ovakvim jednim centrom bi htjeli bismo to izmaknuti iz policijskih uprava, dodao je ministar Božinović.
Istovremeno, izgradnjom centra će se gradove i općine na migrantskoj ruti osloboditi od stotina ljudi koji "okupiraju" njihove parkove, ceste, objekte zbog kojih lokalno stanovništvo nema osjećaj sigurnosti.
Unatoč velikom povećanju broja migranata oni, prema statistici karlovačke policije, nisu počinitelji kaznenih djela. Građani su sigurni, tvrdi načelnik PU karlovačke.
-Sigurnost u ovoj županiji od migranata nije ugrožena, ali svjesni smo da oni kod građana stvaraju negativnu percepciju, dozu straha i nelagode i svega ostaloga. No, policija je ovdje jamac sigurnosti. U ovom trenutku dnevno imamo više od 250 policajaca, ali imamo i jako puno migranata koje odvraćamo sa prve crte. Ne bih govorio o brojci, ali ona je vrlo velika. Isto tako imamo i velik broj migranata koje zatičemo u unutrašnjosti i tu po Slunju, Krnjaku, Vojniću i mjestima s čijim predstavnicima smo danas održali sastanak i dogovorili neke zajedničke aktivnosti. Porasta kaznenih djela koje su počini migranti ne bilježimo. U prvih sedam mjeseci ove godine nije zabilježeno tj. prijavljeno niti jedno kazneno djelo koje se tiče migranata, naglasio je načelnik PU karlovačke.
Kaznena djela "rezervirana" su za krijumčare migrantima. Procjenjuje se da su prošle godine u Europi upravo oni zaradili oko 2,5 milijarde eura.
Dajući širi kontekst priči s migrantima, ministar Božinović je rekao kako migrantska kriza neće završiti preko noći.
-Ovo je pitanje s kojim ćemo se ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi nositi godinama. Ne mogu procijeniti koliko dugo, ali ono neće prestati samo od sebe. U ovom trenutku su milijuni ljudi u pokretu ili prema sjeveru Afrike ili prema Turskoj koja godinama ima više od pet milijuna migranata i izbjeglica na svom teritoriju. I svi ti ljudi zapravo žele doći u Europu, naglasio je ministar Božinović.
Nitko ne može predvidjeti koliko će ilegalnih migranata ubuduće stizati i u naše krajeve pa se već sada razmišlja o otvaranju centara poput ovog u Karlovačkoj županiji i u drugim županijama koje su također na migrantskim rutama. Jedna od njih je i Sisačko - moslavačka županija, ali gdje bi takav centar bio Božinović nije precizirao.
T.P.
