Jadransko-jonska regija kojoj pripada i naša zemlja, bogata je morima, ali i unutarnjim plovnim putevima – rijekama i jezerima koji sve više postaju i važan turistički resurs cjelogodišnjeg nautičkog turizma. Zbog pojačanog pritiska na te prirodne resurse njihova pravovremena zaštita i očuvanje te potreba za uspostavom zelenih infrastrukturnih kapaciteta i održivih upravljačkih modela u nautičkom turizmu postaju prioriteti regionalnih javnih turističkih politika.
Prema istraživanju Tomas nautika „Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj u 2022. godini“ - koje Institut za turizam od 2001. godine provodi za potrebe Ministarstva turizma i sporta, nautičari su ne samo brojni, već i izuzetno poželjni gosti, s obzirom na potrošnju tijekom boravka u Hrvatskoj: 60% unajmljuje jahte od hrvatskog čartera, 54% unajmljuje i skipera, pa je čarter turizam jedna od profitabilnijih grana turizma.
Čarter gosti su u prosjeku stari 44 godine, a 57% ih je s primanjima kućanstva višim od 5.000 EUR. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je 255 EUR, od čega je 179 EUR vezano uz plovilo. Najviše novih „čarteraša“ u prvom posjetu Hrvatskoj dolazi iz nordijskih zemalja.
U mini krstarenjima na manjim plovilima, koja su originalni hrvatski proizvod, gosti u prosjeku troše dnevno 338 EUR, a u strukturi gostiju dominiraju gosti iz zemalja Beneluksa, Velike Britanije i Skandinavije.
Nautičare najviše smetaju gužve u mjestima posjećenim tijekom plovidbe. Iako prema navedenom istraživanju, nautičari u Hrvatsku dolaze radi ljepote prirode i krajolika, više od polovice njih, točnije njih 62% i dalje ispušta tankove u more, čime direktno dugoročno negativno utječu na ključni motiv svog dolaska.
Iako studije Europske komisije i OECD-a Hrvatsku ističu kao zemlju koja je među prvima krenula u uspostavljanje sustavno mjerljivih pokazatelja održivog turizma, ipak ne postoji jedinstvena metodologija koja bi mjerila i izmjerila nosive kapacitete cijelog Jadrana.
Strateški projekt „CruiseAIR“ ima za cilj pripremu planova upravljanja kruzing destinacijama na području cjelokupne Jadransko-jonske regije.
-Kroz novi Zakon o turizmu unaprijedit ćemo okvir za poticanje ulaganja u turizmu, a po prvi puta će se stvoriti i poseban okvir poticaja za održivu nautiku. Poticat će se projekti u turizmu visoke dodane vrijednosti, koji između ostaloga uključuju i charter flotu kao i djelatnosti smještaja gostiju na plovilima nautičkog turizma za krstarenje i plovila za jednodnevne i višednevne izlete. Radi smanjivanja emisija stakleničkih plinova iz turizma, osigurat će se dekarbonizacija turističke infrastrukture i zelena tranzicija turističke flote. Po prvi puta će se omogućiti korištenje potpora za charter flotu i to za obnavljanje ili kupnju čistih vozila ili vozila s nultom stopom emisije. Omogućit će se i ulaganje u marine i to prihvatnih kapaciteta za crne tankove u marinama, najavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na nedavno u Zagrebu održanoj EUSAIR konferenciji.
Hrvatska je u procesu zelene i digitalne tranzicije i transformacije turizma na načelu održivosti, a Zakonom o turizmu, koji je u pripremi, po prvi puta će se stvoriti poseban okvir izdašnih poticaja i za održivu nautiku.
Ovogodišnji javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz nacionalnih izvora „Konkurentnost turističkog gospodarstva“, u jednom svom dijelu, kroz Mjeru C, pilotirao je i po prvi put uključio i plovne objekte za krstarenje.
Njima je omogućeno financiranje nabavke uređaja za desalinizaciju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tzv. smeđe tankove. Sukladno Odluci o dodjeli bespovratnih sredstava od 26. lipnja, na ukupno odobrenih 30 prijava raspoređeno je 400.176 EUR potpora.
T.P.
[Izvor i ikonografika: EUSAIR]
[Foto: orbtal media / Unsplash]
