-Na žalost nismo krenuli u svim segmentima u kojima smo mogli dovoljno snažno s obzirom na sve one potencijale i mogućnosti koje imamo, naglasila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.
-Obilježje događanja kod nas posljednjih godina imaju priličnu dozu spontaniteta i mislim da je potrebno, nužno, presudno važno da se definiraju jasni ciljevi i da se za njih napravi akcijski plan odnosno strategija, barem srednjoročna, rekao je direktor tvrtke Končar i predsjednik Udruženja OIE HGK.
Iako zemlja s obiljem sunca, u korištenju solarne energije Hrvatska je podbacila.
- Tu smo zemlja na začelju Europe po korištenju sunčeve energije što je stvarno šteta jer definitivno smo trebali pogotovo iskoristiti prošlu godinu kada su bile visoke cijene energije, kada su bile niske kamatne stope i kada su projekti obnovljivih izvora energije, pogotovo Sunca, bili vrlo isplativi i brzo su se mogli realizirati, kaže Marija Šćulac.
Dobra vijest je to što su građani prepoznali solarnu energiju. U protekloj godini udvostručili su kapacitet instaliranih sunčevih elektrana na krovovima svojih domova.
Optimistične najave stižu iz Sisačko-moslavačke županije i Siska, koji nakon nakon naftne, metalurške i kemijske industrije sada kreću u potpuno suprotnom, zelenom pravcu.
-Možemo vrlo ponosno reći da očekujemo da ćemo u budućnosti biti jedna od predvodnica obnovljivih izvora energije na području RH s obzirom da smo trenutno u izmjeni prostornog plana kojim ćemo osigurati izgradnju čak 20 sunčanih elektrana na području Sisačko . moslavačke županije, rekao je župan Ivan Celjak.
Najavljena je i izgradnja tvornice za proizvodnju litij-ionskih baterijskih članaka za električna vozila i baterijske spremnike energije u Sisku vrijedna više od 300 milijuna eura. Prva faza izgradnje trebala bi započeti krajem 2024., a projekt dovršen do 2027.
-Najmanje je važno tko će biti predvodnica, važno je da smo svi efikasni i da se svi počnemo baviti korištenjem geotermalne energije, više nego što je to bilo do sada jer tu je potencijal jako velik, naglasio je predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman. Na konferenciji u Sisku predstavljen je naime i projekt Geotermike. Kuzman je rekako kako su poduzetnici u Karlovačkoj županiji jako zainteresirani za sve obnovljive izvore energije, a posebno solarnu.
Najveći limitirajući faktor su bili problemi oko priključivanja te neizvjesnost oko jasnih budućih odnosa, ali i mogućnosti bespovratnog financiranja projekata za uvođenje obnovljive enrergije.
Po geotermalnom potencijalu Hrvatska je vodeća u Europskoj uniji, ali on je kod nas, kao i sunce, gotovo nekorišten. Postoji tek jedna geotermalna elektrana.
- No, vidimo u zadnjih nekoliko godina, pogotovo u ovoj godini, sve veći i veći interes lokalne zajednice, industrije, poduzetnika za korištenje geotermalne energije za proizvodnju ne samo toplinske nego i električne energije, hlađenje... Vjerujemo da ćemo vrlo brzo vidjeti nove projekte, kaže Marija Šćulac.
U Topuskom su od 1977. do 1985. izbušene četiri geotermalne bušotine pa tamo imaju četiri i pol desetljeća iskustva upravo s tim obnovljivim izvorom energije.
-Ja bih neskromno rekao da je Topusko glavni termalni grad Hrvatske, kaže nam ravnatelj Lječilišta i Top termi Domagoj Mosler. -Jedino se u Topuskom koristi termalna voda za grijanje mjesta, jedino se u Topuskom termalna voda koristi kaskadno. Znači, neki je koriste za struju, neki za terapije, neki za grijanje, ali nitko ne koristi za sve to, pojašnjava.
- Tamo imamo termoelektranu i na geotermalni izvor grijemo Lječilište Topusko, Top terme, školu, gradsku upravu, vrtić i dvije stambene zgrade, ističe župan Celjak.
No, to je tek trećina Topuskoga kojem se u godini dana isporuči oko 9 tisuća megavatsati trenutno najeftinije toplinske energije u Hrvatskoj. Cijena kilovatsata je za domaćinstva 1,03 eura, a za poslovni sektor 1,09 eura.
Kako bi se geotermalnu energiju koristilo još i više u Lječilištu i Top Termama imaju nove projekte.
-Projektiramo nadogradnju centralne toplinske stanice, nadogradnju toplovodne mreže u Topuskom. Sada imamo 4,5 megavata i planiramo to povećati na 18 megavata i isporučivati otprilike 35 tisuća megavatsati energije godišnje. Time bi svaki stanovnik Topuskoga u ovom užem dijelu dobio mogućnost grijanja na termalnu vodu, ali projektiramo i jedan drugi toplovod prema komercijalnim potrošačima. On je u jednom smjeru dugačak 3 kilometra za buduće staklenike, najavljuje Mosler.
Iako je mogla i bolje, Hrvatska je prilično dobro iskoristila energiju vjetra. Prošle su godine vjetroelektrane činile 12,49 posto ukupne energetske strukture.
Korištenje zelenog vodika s druge strane u Hrvatskoj je trenutno najmanje zastupljeno. Vodik je specifičan po tome što se može sam proizvoditi iz drugih obnovljivih izvora poput sunca i vjetra, a može ga se koristiti kao gorivo za vozila, energent za industrijske procese, pohranu energije i slično. Kako ga koristiti iz otpadnih materijala trenutno istražuju u Dokingu.
-Zadnje tri godine se bavimo razvojem inovacije za proizvodnju vodika iz organskih materijala. Za razliku od uobičajene proizvodnje vodika elektrolizom mi koristimo toplinsku energiju tj. termolizu kako bi razdvojili molekule ugljikovodika na vodik i ugljik. Sad smo u predemonstracijskoj fazi. Radimo brojna testiranja s različitim vrstama uglavnom otpadnih, nereciklabilnih materijala - to je otpadna plastika koja se ne da dalje reciklirati ili mulj s pročistača otpadnih voda, otpadna biomasa i slični materijali koji nemaju drugu korisnu upotrebu, objasnila je predsjednica Grupacije za vodik HGK i voditeljica Dokingovog startupa Indeloop za proizvodnju vodika iz otpadnih materijala Danica Maljković.
Plan Europske unije je da do 2035. bude 10 milijuna tona vodika iz domaće proizvodnje i isto toliko iz uvoza zbog čega će upravo ta godina biti prijelomna. -Do tada je potrebno izgraditi infrastrukturu, promijeniti način potrošnje energije, napraviti iskorak s fosilnih goriva prema vodikovoj tehnologiji i gorivima iz vodika, posebno u industrijama koje su energetski intenzivne poput cementara i petrokemiju. U Dokingu će za tri godine planiraju imati gotov proizvod pa već sada pregovaraju s potencijalnim investitorima i partnerima ne bi li ovu inovativnu tehnologiju lansirali i na svjetsko tržište.
No, bez kvalitetnog planiranja i strategije u energetici, naglašava Ivo Čović, teško će se doći do ciljeva zelene tranzicije.
-Mislim da je vrijeme da se napravi jedan ozbiljan akcijski plan iz kojeg će biti razvidno koja će se postrojenja graditi u idućoj godini, koja u 2025. i da se što prije napravi kvalitetan plan za razvoj obnovljivih izvora u razdoblju od 2026. do 2030. Sve djelatnosti trebaju planiranje, ali energetika je specifična jer ona naprosto ovisi o dugoročnom, kvalitetnom i blagovremenom planiranju, tvrdi Čović.
Konkretnije, predlaže, "trebalo bi napraviti reformu tržišnog modela koji će osigurati da onaj kome država putem natječaja dodijeli određenu lokaciju ima obvezu jamčiti narednih godina sa tih postrojenja cijene biti na određeni način kontrolirane". -Uvažavajući činjenicu da ćemo svi, naravno, poslovati na tržištu.
T. Perković
[Foto: HGK]
