-Četvrtina građana u Republici Hrvatskoj smatra kako su osobe starije životne dobi manje sposobne od mladih, rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić na predstavljanju nacionalne kampanje "stopAgeism" nedavno održanom u Jaškovu kraj Ozlja.
Nešto više od 50 posto naših starijih sugrađana u Hrvatskoj smatra se starosno diskriminirano.
-Često u javnom prostoru možete čuti da su osobe starije životne dobi teret ili netko tko uskraćuje benefit za mlade, dodala je Vlašić.
@studioeuropa.online Hrvatska stari 👴🏻
♬ original sound - Studio Europa
No, što je dobna diskriminacija, odnosno ageism.
-To su negativni stavovi i predrasude prema starijim osobama koje često za posljedicu mogu imati diskriminaciju odnosno nejednako postupanje prema nekome samo zbog njihove dobi, pojasnila je Vlašić.
Procjenjuje se kako je svaka druga osoba u Hrvatskoj diskriminator po dobi. Starije se diskriminira po svuda i najčešće toga da diskriminiramo, nismo ni svjesni.
-Na primjer, kada se njegovateljice u domovima za starije korisnicima razgovaraju kao da su djeca ili u zdravstvenom sustavu kada se za informacije ne pita starije osobe već njihove pratitelje. U tom slučaju te su osobe nevidljive.
Nacionalna kampanja "stopAgeism" u organizaciji Udruge „starKA”, koja u Karlovačkoj županiji djeluje tri godine, i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, stvari bi trebala promijeniti.
-Shvatili smo da dok se to ne makne iz društva, dok se to ne suzbije, zapravo ne možemo pričati o nekom ozbiljnom razvoju, naglasila je predsjednica starKA-e Sabina Angelina Latin.
Kako bi se zaustavilo dobnu diskriminaciju, kampanjom će se u idućih godinu dana educirati učenike osnovnih i srednjih škola. Oni će kao volonteri posjećivati domove za starije. Predavanja će biti organizirana i za sustav socijalne i zdravstvene skrbi.
Država će dodatno svojim mjerama podupirati brigu o starijima. Povećanjem potpora onima koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, nastavkom projekta Zaželi, izgradnjom novih centara za starije osobe, samo su neke od tih mjera.
-Mi zaista imamo čitav niz mjera koje smo ove godine pokrenuli i kada to sve stavite na proračunsku rashodnu stranu, u odnosu na prošlu godinu za mirovine, dodatna prava i niz investicija kojima bismo olakšali život naših starijih osoba, evidentno je povećanje u iznosu od 820 milijuna eura, naglasio je resorni ministar Marin Piletić.
U taj iznos nije ukalkuliran onaj koji će biti sastavni dio jesenskog paketa mjera.
T.P.
