"StopAgeism": Više od 50 % starijih građana Hrvatske trpi diskriminaciju zbog svojih godina

Hrvatska je država sve starijih ljudi – prosječna starost nam je 44 godine, a više od 22 posto stanovništva starije je od 66 godina. Upravo su stariji stanovnici vrlo često zbog svojih godina izloženi starosnoj diskriminaciji. Iz Karlovačke županija točnije udruge starKA, krenula je nacionalna kampanja "stopaAgeism".

-Četvrtina građana u Republici Hrvatskoj smatra kako su osobe starije životne dobi manje sposobne od mladih, rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić na predstavljanju nacionalne kampanje "stopAgeism" nedavno održanom u Jaškovu kraj Ozlja. 

Nešto više od 50 posto naših starijih sugrađana u Hrvatskoj smatra se starosno diskriminirano. 

-Često u javnom prostoru možete čuti da su osobe starije životne dobi teret ili netko tko uskraćuje benefit za mlade, dodala je Vlašić.

No, što je dobna diskriminacija, odnosno ageism.

-To su negativni stavovi i predrasude prema starijim osobama koje često za posljedicu mogu imati diskriminaciju odnosno nejednako postupanje prema nekome samo zbog njihove dobi, pojasnila je Vlašić.

Procjenjuje se kako je svaka druga osoba u Hrvatskoj diskriminator po dobi. Starije se diskriminira po svuda i najčešće toga da diskriminiramo, nismo ni svjesni.

-Na primjer, kada se njegovateljice u domovima za starije korisnicima razgovaraju kao da su djeca ili u zdravstvenom sustavu kada se za informacije ne pita starije osobe već njihove pratitelje. U tom slučaju te su osobe nevidljive.

Nacionalna kampanja "stopAgeism" u organizaciji Udruge „starKA”, koja u Karlovačkoj županiji djeluje tri godine, i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, stvari bi trebala promijeniti. 

-Shvatili smo da dok se to ne makne iz društva, dok se to ne suzbije, zapravo ne možemo pričati o nekom ozbiljnom razvoju, naglasila je predsjednica starKA-e Sabina Angelina Latin.

Kako bi se zaustavilo dobnu diskriminaciju, kampanjom će se u idućih godinu dana educirati učenike osnovnih i srednjih škola. Oni će kao volonteri posjećivati domove za starije. Predavanja će biti organizirana i za sustav socijalne i zdravstvene skrbi. 

Država će dodatno svojim mjerama podupirati brigu o starijima. Povećanjem potpora onima koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, nastavkom projekta Zaželi, izgradnjom novih centara za starije osobe, samo su neke od tih mjera.

-Mi zaista imamo čitav niz mjera koje smo ove godine pokrenuli i kada to sve stavite na proračunsku rashodnu stranu, u odnosu na prošlu godinu za mirovine, dodatna prava i niz investicija kojima bismo olakšali život naših starijih osoba, evidentno je povećanje u iznosu od 820 milijuna eura, naglasio je resorni ministar Marin Piletić.

U taj iznos nije ukalkuliran onaj koji će biti sastavni dio jesenskog paketa mjera.

T.P.

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.