Karlovačka županija je naime zajedno s partnerima iz Slovenije, još 2023. godine osnovala Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju. Cilj joj je revitalizacija željezničke pruge od Ljubljane preko Novog Mesta, Metlike i Karlovca do Zagreba.
-To je jedan povijesni, stogodišnji projekt, naglašava Marko Vukobrat, direktor Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) „Putevima budućnosti - Ljubljana – Novo Mesto - Karlovac - Zagreb”. - Mi smo za sad započeli aktivnosti na jednoj i drugoj strani, slovenskoj i hrvatskoj. Što se tiče hrvatske strane, pruga uskoro stiže u Ozalj i taj vlak bi trebao voziti, a u međuvremenu će od Ozlja do državne granice voziti autobusi umjesto vlaka. Tamo treba srediti još mnogo papirologije, izvesti studije, projektiranje te dobiti građevinsku dozvolu nakon čega će se i taj dio moći graditi, dodao je.
-Ovaj drugi dio je brdske pruge i tu je malo problematično jer ima dosta klizišta. Nije pruga projektirana kako bi trebala biti i morat ćemo ići na novo projektiranje odnosno na građevinsku dozvolu, objasnio je za Studio Europa član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić koji je ujedno i predsjednik Skupštine EGTS-a. HŽ će za tu dionicu osigurati financiranje, ali njen završetak se očekuje za najmanje pet godina.
Pruga od Karlovca do Bubnjaraca izgrađena je prije više od 100 godina i dugo je osim putnika služila i za teretni promet. To više neće biti slučaj.
-Ta pruga nije u TEN-T koridorima i neće biti za teretni promet na 22 tone po osovini. Znači, mi planiramo samo promet za putnički prijevoz. Ove godine mislimo završiti od Karlovca do Ozlja to je nekih 14,5 kilometara. Radovi su u tijeku i trebali bi do kraja godine biti gotovi. Promijenili smo kompletnu prugu, od gornjeg i donjeg ustroja i sad trenutno radimo na sigurnosnoj signalizaciji odnosno signalno-sigurnosnim SS uređajima, kaže Barišić.
U odnosu na prije, od Ozlja do Karlovca bi se trebalo stizati puno brže i u puno kvalitetnijim vlakovima od starog "Šinobusa" i polovnog "Šveđanina" kojima se prije prevozilo putnike.
-Kao što se vidi u zadnje vrijeme, mi smo pokrenuli veliki investicijski ciklus i na infrastrukturi i u putničkom prijevozu. HŽ Putnički prijevoz je taj koji nabavlja nove vlakove. Nedavno je pušten prema Bjelovaru prvi vlak na struju, znači na baterije, tako da se nadam da će biti i skroz novi vlakovi do slovenske granice, kaže Barišić.
Na 29 kilometara pruge od Karlovca do državne granice trebalo bi se voziti brzinom od 80 kilometara na sat odnosno manje od pola sata. To bi značilo da će već krajem ove godine vožnja od Ozlja do Karlovca trajat samo petnaestak minuta.
-Predviđena su ista stajališta koja su i billa jer po nama na tih 29 kilometara ni nema potrebe da bude na svaki kilometar, željeznica nije za to namijenjena kao tramvaj. Mora biti neki razmak. Bitno je postići brzinu i udobnost vožnje, naglašava Barišić.
Sa slovenske strane nešto drugačija slika - njihova pruga od Ljubljane do Metlike je u funkciji, ali ne na zadovoljavajući način. Zbog toga tamo između krajem studenog ove godine Novog Mesta i Metlike planiraju projekt pojačanog održavanja.
-Za sad su predviđeni veći radovi održavanja kako bi pruga bila u što boljem stanju i bit će spremna, kada se s hrvatske strane dobije tih nekoliko zadnjih kilometara, da vlak opet vozi između Novog Mesta i Karlovca odnosno između Ljubljane, Novog Mesta, Karlovca i Zagreba, pojašnjava Vukobrat.
A kada s obje strane pruga bude završena bit će uspostavljen zajednički vozni red za novu liniju između Karlovca i Novog Mesta.
No, u Slovenskim željeznicama imaju i veće planove za koje će im trebati minimalno 10 godina - izgradnju nove pruge, na novoj trasi, na dva kolosijeka od Ljubljane do Novog Mesta.
-Ta pruga bi nam omogućila veće brzine, brži i učinkovitiji prijevoz putnika i tereta, veće mogućnosti kada se radi o nosivosti pruge tako da je to stvarno projekt za budućnost na kojem radimo već danas, kaže pomoćnik ravnatelja SŽ-Infrastruktura Franc Klobučar.
Veći kapacitet pruge i mogućnosti prijevoza većeg broja putnika i tereta trebao bi pridonijeti razvoju Dolenjske regije. Na toj dionici brzina vlakova bi se povećala na više od 100 kilometara na sat. Od Novog Mesta do Metlike bi pak, zbog konfiguracije terena, brzina trebala ostati ista kao i do sad, 80 km/h.
U projektu EGTS-a "Putevi budućnosti" sudjeluje Karlovačka županija sa općinama Kamanje i Žakanje te gradovima Ozljem i Karlovcem na hrvatskoj strani te Metlika, Črnomelj, Semič, Novo Mesto, Trebnja, Grosupelj, Ivančna Gorica sa slovenske strane.
Iako je revitalizacija pruge EGTS-u prioritet, ona bi također trebala vratiti i svoju ulogu iz prošlosti kada je "donosila" život u pogranični prostor tj. u sve spomenute općine i gradove. Slovenci su dolazili u Karlovac zbog aktivnosti vezanih uz trgovinu i turizam, a Hrvati zbog radnog mjesta išli u Metliku, Novo Mesto i Črnomelj.
S novom, sigurnijom i bržom prugom, onom koja će ih u budućnosti od Metlike do Zagreba dovesti za samo kojih sat vremena, mišljenja su svi u EGTS-u, postojeće stanovništvo neće napuštati svoje domove, a neki novi će doseliti. S dobrom turističkom infrastrukturom razvijat će se i ova gospodarska grana.
-Danas iz Karlovca nekoliko autobusa ide prema Kolpi, Adriji, KRKA-i, u Črnomlju također prema firmama Bele Krajine. Željeznicom će se taj put ekonomizirati i putnici bi mogli uživati u pejzažu ili odraditi na laptopu određene poslove, naglasila je zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan-Dolinar.
-Dakle, veza na tim osima prema Karlovačkoj županiji je naravno veza prema Jadranskom moru i prema Bosni, mislim da su to neki prirodni i povijesni putevi o kojima i danas trebamo voditi brigu kako bi imala odgovaraju infrastrukturu. Posebno se trudimo da se ta linija ponovno uspostavi, dodaje gradonačelnik Grada Novo Mesto Gregor Macedoni.
T.P.
