Fitto, 55-godišnji talijanski političar, postao je 1. prosinca europski povjerenik za kohezijsku politiku i reforme. Njegovo prvo javno pojavljivanje s nove funkcije bilo je u četvrtak u Europskom odboru regija gdje je prisustvovao zajedničkom godišnjem sastanku Komisije za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a (COTER) Odbora regija i Odbora za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta, kako bi im rekao što planira u idućih pet godina koliko mu traje mandat.
-Slušao sam ono što vas brine, rekao je okupljenima.
Kohezijska politika, kojom EU preko fondova nastoji smanjiti razvojne nejednakosti, dogovara se na sedam godina. U Bruxellesu vlada velika neizvjesnost kakva će biti kohezijska politika od 2028. do 2034.
EU zbog rata u Ukrajini želi više izdvajati za naoružanje, za suzbijanje ilegalnih migracija u Europu te proširenje EU-a. Istovremeno mora vratiti dug nastao posuđivanjem novca na tržištu za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa.
- Moramo modernizirati kohezijsku politiku - izjavio je Fitto. - Ona ne bi trebala više služiti samo smanjivanju nejednakosti nego ispunjavati šire prioritete EU-a kao što su digitalna tranzicija, geopolitička sigurnost, strateške industrije, konkurentnost i pripremanje za buduće proširenje EU-a - dodao je.
Fitto nije objasnio na koji način će kohezijska politika biti povezana s tim prioritetima.
- Iduće godine ćemo početi razvijati konkretne prijedloge - rekao je.
U aktualnom razdoblju od 2021. do 2027. u EU fondovima namijenjenima za provedbu kohezijske politike nalaze se 392 milijarde eura. To je trećina proračuna Europske unije.
Regionalni i lokalni dužnosnici, napose u zemljama poput Hrvatske, Rumunjske i Poljske, koriste taj novac za sufinanciranje projekata u svojim krajevima pa strahuju od smanjenja proračuna nakon 2027. godine.
- Kohezijska politika treba biti odgovarajuće financirana iz budućeg proračuna EU-a - rekao je Fitto.
Kako bi umirio lokalne lidere objasnio je da je on kao povjerenik za koheziju ujedno i izvršni potpredsjednik Europske komisije. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nikada nije imala koheziju kao portfelj u potpredsjedništvu.
- To je znak da kohezijska politika ostaje važna kako bi EU bila snažna - napomenuo je Fitto.
Pola sata se zadržao na zajedničkom sastanku s regionalnim liderima i zastupnicima Europskog parlamenta. Sastanak su, naime, organizirali Povjerenstvo za teritorijalnu kohezijsku politiku i proračun EU-a (COTER) iz Europskog odbora regija i Odbor za regionalni razvoj iz Europskog parlamenta (REGI).
Fitto, nekadašnji predsjednik vlade južne talijanske pokrajine Apulije, bio je u prošlosti član i COTER-a i REGI-a. Posljednje dvije godine bio je ministar za europske poslove i kohezijsku politiku u desnoj vladi Italije.
Regionalni političari, napose oni iz Mađarske, suprotstavili su se bilo kakvoj budućoj centralizaciji kohezijske politike u EU. Trenutno postoji ideja da se zamrznu EU fondovi onim zemljama koje su, kao trenutno Mađarska, u sporu s Bruxellesom ili ne provodne tražene reforme poput pravosudnih. Time niti lokalne vlasti u tim zemljama ne bi dobivale kohezijski novac iz EU fondova.
- Regije ne smiju biti kažnjene za propuste nacionalnih vlada - upozorio je Emil Boc, gradonačelnik rumunjskog grada Cluj-Napoce i predsjednik COTER-a.
Boc, koji je bio premijer Rumunjske od 2008. do 2012., rekao je da se svi okupljeni protive centralizaciji u provođenju kohezijske politike. Također i da žele da nakon 2027. iznos novca ostane barem isti kao sada.
Europska komisija nije obvezna prihvatiti zahtjeve Europskog odbora regija, ali se mora konzultirati s njime prije kreiranja politika.
Fitto je rekao da će regije i gradovi imati "središnju ulogu" u povlačenju novca iz EU fondova jer su potrebe različite u svakoj od njih.
- Moraju imati kontrolu nad vlastitom sudbinom - poručio je.
Dodao je, međutim, da bi princip trebao ostati kao i dosad, odnosno da lokalna tijela surađuju s nacionalnim i europskim tijelima zaduženima za EU fondove.
Najavio je i pojednostavljenje procedure jer se lokalni dužnosnosnici, poput bivšeg gradonačelnika latvijskog glavnog grada Rige, žale na "beskrajnu papirologiju" prilikom prijave projekata za sufinanciranje.
Fitto je prije napuštanja dvorane spomenuo da će Europska komisija povećati "likvidnost za sektor stanovanja".
- Kohezijska politika će tome doprinijeti udvostručenjem investicija u zemljama članicama za priuštivo stanovanje - izjavio je.
Fitto je održao govor i nije sudjelovao u kasnijoj raspravi uz obrazloženje da ima druge obveze. Nakon izlaska iz dvorane nije odgovarao na novinarska pitanja. Ostali sudionici su još sat i pol iznosili prijedloge.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz stranke Možemo, Goran Bosanac, rekao je da kohezijska politika mora pomoći u rješavanju krize stanovanja. Postavio je pitanje financiranje jeftinijih, odnosno priuštivih stanova u Europi.
Zastupnici iz Finske, bogate sjeverne zemlje koja više uplaćuje u proračun EU-a nego što iz njega povlači, rekli su pak da EU fondovi moraju biti korišteni za financiranje projekata usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena.
Miho Dobrašin
[Foto: © European Union / David Martín Díaz]
