Europske regije uz granicu strahuju od rezanja Interreg programa od 2027.

Europska unija programom Interreg već 35 godina potiče prekograničnu suradnju među državama, pa su tijekom tog razdoblja realizirani brojni projekti zaštite okoliša, turizma, kulture i drugih aktivnosti u pograničnim područjima. Bruxelles procjenjuje da je oko 150 milijuna stanovnika koji žive u regijama uz granice imalo koristi od novca uplaćenog u tu svrhu iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U aktualnom financijskom razdoblju, od 2021. do 2027., za Interreg je izdvojeno 10 milijardi eura.

No ovih dana se brojne regije boje da bi taj iznos mogao biti smanjen nakon 2027. jer Europska unija ima nove financijske prioritete poput naoružanja uslijed rata u Ukrajini i mogućeg proširenja bloka od 27 država. Novo vodstvo EU-a tek treba stupiti na dužnost nakon izbora za Europski parlament održanih prošli mjesec.

Uslijed takve neizvjesnosti u Šibeniku se u svibnju okupilo 300 sudionika na konferenciji o budućnosti Interrega.

- Bude li Interreg oslabljen, a time i kohezijska politika, povećat će se nejednakosti među regijama što će dovesti do nezadovoljstva - rekla je Petra Masácová. Ta Slovakinja je na čelu Interacta, mreže dužnosnika koji provode Interreg programe u svojim zemljama.

- Interreg program je važan jer se putem njega pronalaze rješenja za najvidljivije probleme na granicama, bez obzira radi li se o zdravstvu, prijevozu ili zajedničkom očuvanju okoliša - dodala je.

Osam hrvatskih županija, među kojima Istarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, sudjeluju u projektima zaštite okoliša, inovacija i turizma s talijanskim regijama s druge strane Jadranskog mora. Njihove regionalne vlasti, akademska zajednica, istraživački centri, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije, lučke uprave i udruge mladih imaju na raspolaganju 178 milijuna eura iz EU-a za razvijanje međusobnih projekata do 2027.

Interreg je dio kohezijske politike kojom Europska unija nastoji smanjiti nejednakosti između svojih bogatijih i siromašnijih dijelova. Siromašniji dijelovi u tu svrhu koriste novac iz EU fondova, a u aktualnom razdoblju na raspolaganju su im 392 milijarde eura. To je trećina proračuna Europske unije.

Europski odbor regija, tijelo koje u Bruxellesu zastupa interese regija i gradova, zatražilo je da isti iznos bude na raspolaganju i u budućem sedmogodišnjem razdoblju od 2027. do 2034. Od te 392 milijarde eura oko 8 posto bi otišlo na Interreg.

- Zauzeli smo čvrsti stav da kohezijska politika mora opstati. Ona je temeljna politika EU-a - rekao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Dobroslavić je bio izvjestitelj Europskog odbora regija prilikom mišljenja o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027.

EU se nalazi u sredini tog razdoblja pa je otpočela raspravu oko proračuna za buduće razdoblje.

Dobroslavić kaže da unutar Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, neki traže smanjenje iznosa za kohezijsku politiku, odnosno da u EU fondovima bude manje novca kako bi se mogle financirati druge stvari.

Europski povjerenik za proračun EU-a Johannes Hahn napominje da proračun iznosi samo 1 posto BDP-a Europske unije, što je nedovoljno za sve planirane potrebe.

- Moramo ulagati u konkurentnost i sigurnost, a to ne možemo s tim ograničenjem od 1 posto. EU proračun nije dovoljno fleksibilan da odgovori na nove događaje koje nismo mogli predvidjeti na početku ciklusa - rekao je Hahn.

Posljednjih mjeseci sve se više govori o nužnosti povećanja izdataka za naoružanje, a nakon izbijanja rata u Ukrajini u fokusu je i proširenje EU-a na zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju od 2030. godine.

- Ovaj put smo zato ranije počeli raspravu o proračunu - dodao je Hahn.

Nils Redeker, analitičar think tanka Jaques Delores iz Berlina, kaže da je nekoliko načina za povećanje proračuna.

- Prvi je da zemlje članice povećaju uplate, tj. da šalju više novca u Bruxelles. Drugo, može se uvesti EU porez. Ili se EU može dodatno zadužiti. Vjerojatno će biti potrebna mješavina svega - izjavio je Redeker.

On, međutim, smatra da će države htjeti uplatiti što je manje moguće novca u zajednički proračun. Zbog toga je upitno povećanje proračuna.

Rezultati posljednjih izbora u Europi također ne idu u prilog povećanju proračuna.

Na izborima za Europski parlament dobar su rezultat ostvarile desne stranke kritične prema Europskoj uniji. Euroskeptična desna stranka Nacionalno okupljanje pod vodstvom Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, porazivši aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona koji traži udvostručenje EU proračuna. 

Zasad je još uvijek nejasno kako će se svaka od 27 država pozicionirati oko proračuna.

Europska komisija će za godinu dana iznijeti svoj prijedlog proračuna za buduće razdoblje.

M. Dobrašin

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.