Regije, gradovi, kompanije i udruge mogu prijaviti projekte koje žele sufinancirati s 85 posto novca iz EU fondova tek kada ministarstva raspišu natječaje. Dosad su raspisala 160 takvih javnih natječaja. Među njima su primjerice projekt smanjenja onečišćenja zraka u morskim lukama i gradnja ceste od Vrbovca na sjeveru Hrvatske do Mađarske.
- Sada smo na polovici (financijskog) razdoblja. U prvoj polovici razdoblja je karakteristično za zemlje da pokreću pozive, da ugovaraju sve projekte, a onda kreće onaj drugi dio provedbe samih projekata - objašnjava hrvatski ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić.
EU nastoji kohezijskom politikom smanjiti razvojne nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova Europske unije tako da zemljama omogućuje korištenje novca iz zajedničkog proračuna.
- Zasad smo na dobrom putu. Samo u ovoj godini se očekuje raspisivanje oko 200 natječaja iz kohezijske politike vrijednih preko 2 milijarde eura - dodaje Erlić za Studio Europa u Bruxellesu.
Ondje se ovaj tjedan održao Europski tjedan regija i gradova, najveća konferencija posvećena EU fondovima.
Korisnica EU fondova iz jednog hrvatskog grada na moru s kolegama provjerava stranice ministarstava u potrazi za natječajima.
- Svako jutro gledam je li neki natječaj raspisan. Čekamo već neko vrijeme da se raspišu - rekla je u telefonskom razgovoru zamolivši za anonimnost.
U Vukovaru, na istoku Hrvatske, također željno iščekuju objavu natječaja jer projekti moraju biti prihvaćeni do 2027. godine kako bi bili sufinancirani europskim novcem.
- Hrvatska je trebala smanjiti određenu birokraciju i pokrenuti ranije neke korake jer smo u 2024. godini, a brojna sredstva i mehanizmi još uvijek nisu u punoj snazi - kaže Filip Sušac, dogradonačelnik Vukovara. Napominje kako se grad svakodnevno priprema za provedbu projekata. Kapitalni projekt u Vukovaru jest obnova Grand hotela, povijesne zgrade u centru koja nije u funkciji.
U Hrvatskoj su trenutno u provedbi projekti vrijedni 12,9 posto od 8,7 milijardi eura stavljenih na raspolaganje iz Bruxellesa. Prosjek EU-a je 26,3 posto. Rok za realizaciju projekata je 2029. godina.
Europska komisija, koja pet puta godišnje pita države koliko se otvara natječaja i troši novca, kaže da se u Hrvatskoj ubrzava dinamika otvaranja natječaja. Europska povjerenica za EU fondove Elisa Ferreira i njen tim navode da se broj raspisanih natječaja penje i da je sve u redu.
- Nadam se da će se napredak nastaviti - kaže Ferreira za Studio Europa. Pohvalila je dijalog s Hrvatskom.
Sada, na polovici financijskog razdoblja od 2021. od 2027. godine, krajnjim korisnicima u Hrvatskoj isplaćeno je 1,2 posto od 8,7 milijardi eura. Prosjek EU-a je 2,6 posto.
Hrvatsko ministarstvo EU fondova i Europska komisija objašnjavaju taj zaostatak time što Hrvatska istovremeno koristi i "puno novca" iz Nacionalnog plana oporavka i otpora (NPOO) pa je administracija pod velikim opterećenjem. NPOO je instrument kojim je EU posudila novac na tržištu te ga preusmjerila u države članice kako bi se ublažile posljedice gospodarske krize nakon izbijanja pandemije koronavirusa.
Hrvatska administracija prvo radi na povlačenju tog novca, a onda otvara javne pozive za korištenje kohezijskog novca. Prije toga je koristila i europski Fond solidarnosti za nadoknadu šteta nastalih potresom, što je fond koji se koristi u izvanrednim situacijama.
- Ovisno o tome kada koji fond mora biti završen i opravdan koordiniramo njihovu upotrebu i implementaciju projekata - kaže Erlić čije je ministarstvo nadležno za korištenje svih fondova.
Europska komisija procjenjuje da će Hrvatska za nekoliko mjeseci ubrzati otvaranje natječaja za kohezijski novac, odnosno za projekte koje EU sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus i Fonda za pravednu tranziciju.
- Naša dinamika potrošnje sredstava će se do kraja ove godine i kroz 2025. značajno povećavati te ćemo mi ući u onaj gornji dio zemalja po potrošnji europskih fondova kao što je bilo u prijašnjem sedmogodišnjem razdoblju - napominje Erlić.
Hrvatska je od 2014. do 2020. iskoristila sav raspoloženi novac. Pritom je ugovorila projekte čija je vrijednost premašila iznos koji je Europska komisija tada stavila na raspolaganje. Taj premašeni iznos uglavnom se odnosi na velike projekte, vrijednosti iznad 50 milijuna eura, u prometu, vodovodu, reciklažnim dvorištima, toplinarstvu i razvoju interneta na razini cijele Hrvatske.
- Ti projekti će početi koristiti novac iz novog financijskog razdoblja. Nastavljaju svoju provedbu kao da se ništa nije dogodilo - kaže Erlić.
Njihova provedba će sredinom 2025. dodatno ubrzati ukupnu provedbu projekata u Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2027., smatra Europska komisija.
Miho Dobrašin
