Zemlje Ujedinjenih naroda usvojile su 2015. univerzalnu strategiju o održivom razvoju čime su se obvezale mobilizirati sve resurse kako bi do 2030. godine ispunile 17 ciljeva iz područja gospodarskog rasta, socijalne uključivosti i zaštite okoliša.
No pet godina uoči zadanog roka izgledno je da niti razvijena Europska unija neće ostvariti očekivane ciljeve, pokazuje najnoviji izvještaj UN-a objavljen u srijedu.
"Izvještaj o održivom razvoju za Europu u 2025." predstavljen je novinarima u Bruxellesu u zgradi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, savjetodavne organizacije koja uključuje predstavnike civilnog društva, poslodavaca i sindikata.
U izvještaju piše da je od 2020. godine došlo je do stagnacije, pa čak i nazadovanja, u suzbijanju nejednakosti i siromaštva u Europi.
- Potrošnja za solidarnost se smanjuje dok rastu izdaci za naoružanje - rekao je glavni autor izvješća Guillaume Lafortune, dopredsjednik UN-ove Mreže za rješenja održivog razvoja (SDSN).
Europa je od 2020. bila usredotočena na pandemiju koronavirusa pa na rat u Ukrajini, koji je pak doveo do poskupljenja energenata, a vojni NATO savez traži od svojih članica veće izdvajanje za naoružanje tvrdeći da je Rusija prijetnja.
- EU troši puno više na naoružanje, a ratovi su skupi. Na njih odlazi novac koji nam je potreban za suzbijanje siromaštva i ekološku tranziciju - izjavio je Peter Schmidt iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora zadužen za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš.
Kako bi se mjerilo koliko zemlje napreduju i ispunjavanju 17 ciljeva iz dogovorene "Agende 2030." osmišljen je Sustainable Development Goals Index, odnosno indeks ciljeva održivog razvoja.
SDG Index ima skalu od 0 do 100, pri čemu viši rezultat znači bolju izvedbu. Indeks za Europsku uniju ove godine iznosi 72,8 posto. EU je od 2016. do 2019. godine napredovao 1,9 postotnih bodova, ali taj se napredak prepolovio od 2020. te iznosi 0,8 postotnih bodova.
Najuspješnije su zemlje sjeverne Europe predvođene Finskom koja je ispunila 4 od 17 ciljeva iz UN-ove Agende 2030. Njen prosječni rezultat je 81,1. U Europi je na začelju Turska s rezultatom od 59,1.
Rezultat Hrvatske je 72,4 te se ona nalazi na 14. mjestu među 34 promatrane europske zemlje. U Hrvatskoj je ostvaren napredak u "suzbijanju nejednakosti", ali je došlo do nazadovanja u područjima "odgovorne potrošnje i proizvodnje" i "klimatske akcije".
Više od 200 znanstvenika okupljenih u UN-ovu mrežu za rješenja održivog razvoja pozvalo je zemlje da uključe ciljeve održivog razvoja u svoje strateške planove i mobiliziraju financije kako bi ih ostvarili, usprkos globalnim okolnostima.
- Svijet je sve opasniji, nestabilniji i neizvjesniji - napomenuo je Lafortune. - Gotovo osamdeset godina nakon nastanka Ujedinjenih naroda, rat i geopolitičke napetosti među velikim silama utječu na život posvuda i predstavljaju veliku prepreka za održivi razvoj u Europi i globalno - dodao je.
Najnovije izvješće predstavljeno je dva mjeseca nakon što je novo vodstvo EU-a preuzelo funkcije u Bruxellesu. Premda predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije eksplicitno spomenula ispunjenje ciljeva održivog razvoja u svom programu za idućih pet godina, u rujnu 2024. je njena institucija poslala pismo svim novim povjerenicima u kojem piše: "Kako se približavamo 2030. godini, svaki povjerenik će u svom području djelovanja osigurati ispunjenje EU ciljeva definiranih za tu godinu, kao i ispunjenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja".
No pitanje je koliko će novca imati na raspolaganju za ostvarenje UN-ovih ciljeva. Europska komisija će na ljeto izaći sa prijedlogom novog sedmogodišnjeg proračuna, a novi prioriteti su joj naoružanje, povećanje gospodarske konkurentnosti i proširenje EU-a. Istovremeno mora vratiti novac posuđen na tržištu za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa.
U španjolskom gradu Sevilli će stoga u lipnju biti održana 4. Međunarodna konferencija o financiranju razvoja. Na njoj će se tražiti privatni i javni kapital, odnosno načini financiranja projekata iz održivog razvoja.
Lafortune smatra da je ključno pronaći izvore financiranja kako bi se zaustavilo usporavanje ispunjenja ciljeva. Smatra da je micanje fokusa s politika o suzbijanju siromaštva, gladi, nejednakosti i zagađenja okoliša pogubno za svijet.
- Ovo što se događa je katastrofa jer se uništavaju stvari za koje su bile potrebne godine da se pokrenu - zaključio je.
Miho Dobrašin