U glavnom gradu Azerbajdžana su bogate zemlje poput SAD-a i članica Europske unije obećale plaćati 300 milijardi dolara godišnje za borbu protiv klimatskih promjena dok su zemlje u razvoju tražile od njih plaćanje 1.000 milijardi dolara. U sklopu prijepora bogatih zemalja koje su desetljećima svoj razvoj temeljile na teškoj industriji i siromašnijih kojima se zbog klime sada priječi korištenje tih istih tehnologija, održan je i panel na kojem su sudjelovali gradovi i regije.
- Za lokalne vlasti jako je važno biti prisutan na globalnom samitu o promjeni klime zato što se naš glas mora čuti u postupku donošenja odluka - rekao je Klisović. On je ujedno član Europskog odbora regija, savjetdovavnog tijela koje zastupa u Bruxellesu interese regija i gradova.
Europska unija želi smanjiti onečišćenje zraka pa je u sklopu svoje strategije "Europski zeleni plan" najavila da će 2050. godine postati klimatski neutralna. Klimatska neutralnost je postizanje nulte neto emisije stakleničkih plinova usklađivanjem njihovih emisija u atmosferu s apsorpcijom ili uklanjanjem plinova iz atmosfere.
Klisović je izvjestitelj Europskog odbora regija za to područje.
Gradovi pokrivaju približno 3 posto kopnene površine, ali proizvode više od 70 posto plinova s efektom staklenika. Efekt staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere što može uzrokovati klimatske promjene.
Oko 85 posto Europljana će 2050. godine živjeti u gradovima, procjena je EU-a.
- Zbog toga trenutnu klimatsku krizu moraju rješavati građani u svojim gradovima - izvijestila je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a.
Europska komisija je u travnju 2022. raspisala natječaj pod nazivom "Klimatski neutralni i pametni gradovi" na koji se prijavilo 377 gradova iz Europske unije nadajući se dobivanju novca i suradnji kako bi već do kraja 2030. postali klimatski neutralni.
Među 100 izabranih gradova koji tim putem žele smanjiti zagađenje je i Zagreb.
- Grad Zagreb ima svoje vlastite planove adaptacije na klimatske promjene - rekao je Klisović, političar iz stranke SDP.
- Imamo 23 mjere koje smo donijeli i za koje pokušavamo osigurati novce kroz Europsku investicijsku banku i kroz neke druge načine, ali važno je da svoja iskustva podijelimo ovdje s ostalim gradovima i donositeljima odluka na nacionalnoj i globalnoj razini - dodao je u Bakuu.
Grad Zagreb je najbogatija županija u Hrvatskoj s najvećim brojem stanovnika i automobila te pogonima koji zagađuju.
Klisović je rekao da gradovi "stvarno moraju preuzeti obvezu" da što prije postanu klimatski neutralni.
- Ako jedan grad postane klimatski neutralan to ne znači ništa. Moraju svi oko njega postati - poručio je.
No to nije lako izvesti jer siromašniji dijelovi Hrvatske ovise o jeftinijem načinu grijanja i lokalnoj industriji, a također ne raspolažu s dovoljno novca za uvođenje suvremenih tehnologija.
- Općenito govoreći, veliki je rascjep između lokalnih vlasti i onih na nacionalnoj razini - napomenuo je Klisović.
- Nacionalna vlada treba brinuti o čitavoj zemlji, a čitava zemlja nije jednako razvijena - dodao je.
On je, kaže, u Bakuu nastojao prenijeti iskustva Zagreba predstavnicima drugih gradova.
- Kako bi čuli naša iskustva, što mi to točno radimo u Zagrebu, kako to radimo, kako to financiramo, kako smo dovoljno kvalificirane radne snage našli koja je spremna provoditi ovakve moderne politike. Kako bi drugi mogli poučeni primjerom Zagreba krenuti tim putem - izjavio je.
Miho Dobrašin
