JURRA će s partnerima – Karlovačkom županijom i REGEA-om iz Hrvatske te Zakladom Euro-mediteranski centar za klimatske promjene, Međuregionalnim tijelom Ministarstva infrastrukture i transporta za regiju Veneto i konzorcijem CORILA s talijanske strane, u iduće dvije godine raditi s dionicima - donosiocima odluka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, malim i srednjim poduzetnicima i građanima.
-Prvenstveno se radi o izradi nekoliko važnih dokumenata koji će definirati rizike na jednoj i drugoj strani vezano uz poplave, potencijalnim rješenjima temeljenima na prirodi koji će doprinijeti smanjivanju rizika od poplava u obje regije i osnaživanjem naših dionika s jedne i druge strane programskog područja da donose informirane i relevantne odluke kod odlučivanja kako i koja rješenja žele primjeniti na svojem području, pojašnjava Antonija Vučić, voditeljica projekta.
U obje regije koje sudjeluju u projektu, kaže, pitanja dionika o tome zašto nam trebaju zelena rješenja, su ista.
-Zanima ih na koji se to način može financirati, koja je svrha, na koji se način mogu uključiti i dati svoj doprinos. Jedno od pitanja koje nekako uvijek iskoči je: "Ako uvedete neko nature based solution znači li to da ćemo imati više komaraca u svom kraju ili ne?". Uglavnom, ta su pitanja najučestalija, kaže Vučić.
U Veneciji na većinu pitanja imaju odgovore jer ovaj grad je primjer dobre prakse u obrani od poplava izgradnjom sive i zelene infrastrukture.
-Ono što oni sada pokušavaju implementirati su rješenja bazirana na prirodi i upravo njihove prakse i primjera možemo prenijeti na naše područje, dodaje Vučić.
Gdje će se u Karlovačkoj županiji primjeniti nature based solutions tek treba biti određeno.
-U ovom trenutku nismo definirali točnu mikrolokaciju. Do sredine projekta moramo proći proces rada s dionicima kako bi dobili povratne informacije od onih koji su već uključeni u borbu protiv poplava i implementiranje mjera u borbi protiv poplava. Ono što u ovom trenutku znamo je da ćemo se fokusirati na periurbana područja, ne nužno ruralna, s obzirom da usprkos svim mjerama borbe protiv poplava i svim ovim obrambenim sustavima protiv poplava, još uvijek postoji jedan dio periurbanog područja koji nije pokriven i još uvijek osjeća posljedice svake poplave, kaže Vučić.
U tome će zasigurno pomoći Studija zelene infrastrukture Karlovačke županije koja je u izradi.
-To je dokument koji će dati analizu postojećeg stanja, ali i preporuke za razvoj mreže zelene infrastrukture. Taj dokument će služiti i kao podloga pri izradi prostornih planova nove generacije, ali će omogućiti gradovima i općinama da apliciraju na europske i nacionalne fondove koji su usmjereni na razvoj i zaštitu okoliša, Pi izradi studije provode se zajedničke aktivnosti s projektom AcquaGuard. Prvenstveno su to sudjelovanje javnosti, ali će, budući je rok dovršetka studije lipanja sljedeće godine, a AcquaGuard projekt traje i godinu dulje, rezultati studije će svakako pomoći i pri lociranju pilot lokacija, rekla je Martina Korak, pročelnica za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije.
Ukupna vrijednost AcquaGuard projekta je nešto veća od 2,2 milijuna eura od čega 80 % odnosno 1,7 milijuna eura financira Europski fond za regionalni razvoj. Projekt završava krajem srpnja 2026.. Nakon toga će postojati rješenja, a hoće li biti primjenjena u praksi ovisit će o onima koji donose odluke.
T.P.
