Predstavnicima županija, gradova i općina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ugovore su svečano uručili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda Luka Balen.
Uz sadnju stabala i formiranje zelenih površina, sufinanciranje Fonda do 350 tisuća eura po pojedinom projektu moglo se dobiti i za ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova, ali i za projekte informiranja javnosti o klimatskim promjenama.
Fond je do sad sufinancirao 122 ovakva projekta, a 79 novih dat će dodatan doprinos održivosti ekosustava u kojima i formiranje novih zelenih površina igra važnu ulogu. Direktor Fonda Luka Balen istaknuo je i važnost edukacije o klimatskim promjenama.
-Iako se često čini da kao pojedinci ne možemo bitno utjecati na globalnu klimatsku situaciju, svatko od nas može i mora dati svoj osobni doprinos te svakodnevnim ponašanjem i promjenom navika napraviti korak ka održivijoj budućnosti na, kako simbolično kaže naziv našeg programa, 'zelenoj strani ulice`, rekao je Balen.
Grad Karlovac će na primjer ove godine biti bogatiji za 200 stabala, 120 sadnica grmlja i tri nova drvoreda jer su mu odobrena dva projekta vrijedna 150 tisuća eura.
-Posadit ćemo tri nova drvoreda s ukupno 67 stabala, dok ćemo ostala stabla posaditi uz Koranu, Kupu, a popunit ćemo i postojeće drvorede. Grmlje ćemo posaditi u Domobranskoj ulici na zelenoj pasici između nogostupa i kolnika. Uz to, podržan je i projekt kojim ćemo novim stablima obogatiti prostor trga slatkovodnog akvarija „Aquatika“, te provoditi razne aktivnosti usmjerene edukaciji građana o specifičnim izazovima koje donose klimatske promjene i mjerama kako bi se tim promjenama prilagodili. Time će broj novoposađenih stabala ove godine u Karlovcu prijeći dvije stotine, istaknuo je gradonačelnik Damir Mandić.
S dva prošlogodišnja projekta obnove zelene infrastrukture i edukacije građana i djece o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama, također financirana sredstvima Fonda, Karlovac nastavlja doprinositi ukupnom nacionalnom cilju sadnje 10 milijuna stabala odnosno europskom cilju sadnje 3 milijarde stabala do 2030. godine.
Među projektima kojima su odobreba sredstva Fonda je i Karlovačka županija koja je za projekt izgradnje biosolarnih nadstrešnica za javni prijevoz dobila 190 tisuća eura.
Projekt predviđa postavljanje 10 nadstrešnica, a bit će postavljene i e-punionice te stalci za romobile i bicikle.
-Ovi ugovori omogućavaju nam da našu domovinu sačuvamo ovako lijepu kao što je sada. Upravo nam ovakvi projekti u tome pomažu. Projekt za koji je Karlovačka županija ostvarila sufinanciranje u sebi sadrži 3 D – dekarbonizaciju, demografiju i digitalizaciju, a upravo su to tri razvojna prioriteta za budućnost Hrvatske - digitalna transformacija, demografska revitalizacija i dekarbonizacija, rekla je na dodjeli ugovora u ime svih hrvatskih župana županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin.
Zelena tranzicija i dekarbonizacija su među tri temeljna prioriteta EU te se nalaze i u programu Vlade RH za iduće mandatno razdoblje, istaknuo je ministar Bačić.
-Gradovi su najveći potrošači električne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleničkih plinova, a zauzimaju samo dva posto površine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada želi smanjiti potrošnja električne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu troši 50 posto sveukupne električne energije te se krenulo u ambiciozni plan da se, do kraja sadašnje financijske omotnice, u našoj zemlji energetski obnovi više od dva milijuna kvadrata stambenog prostora, naglasio je.
Podsjetio je i da je Ministarstvo prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine izradilo nekoliko programa kojima će doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su Program krajobrazne obnove Hrvatske, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, sa rokovima provedbe do 2030 godine.
T.P. / MPGI
[Foto: MPGI]
