Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike - prvi i krovni strateški dokument o stanovanju u Hrvatskoj

Republika Hrvatska, kao i čitava Europska unija, suočava se s izazovom priuštivosti stanovanja. Stjecanje nekretnine otežano je zbog rasta cijena nekretnina i rasta cijena najma u proteklim godinama. Dvije godine od pokretanja postupka izrade, Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i dva Akcijska plana za provedbu Nacionalnog plana, usvojila je u srijedu Vlada RH. Priuštivo, održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja, samo su neki od ciljeva plana u koji se već do 2027. planira uložiti gotovo 684 milijuna eura, a sveukupno do 2030., više od 2 milijarde eura.

Nacionalni plan stambene politike definirao je posebne ciljeve u području stanovanja, a osnovna svrha svih ciljeva je građanima omogućiti priuštivo stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete. 

Priuštivo stanovanje podrazumijeva da kućanstvo izdvaja najviše 30 % svojih ukupnih prihoda na troškove stanovanja.

Hrvatska ima 2,39 milijuna stambenih jedinica od kojih čak 40 posto ne služi za stanovanje, 25 posto ih je prazno, a 15 posto se koristi u turizmu. 

Cijene novih stanova u naseljima izvan Zagreba su bile prosječno 2300 eura po kvadratu, dok su u Zagrebu dosegle 2900 eura po kvadratu. 

Provedba novog plana trebala bi dovesti do pada cijena kvadrata, ali i najma stanova. Programom priuštivog najma, naime, APN će aktivirati 9.000 stambenih jedinica, istovremeno će se kroz POS graditi novih 8.000 stambenih jedinica. Iako će kvadrat POS-ovog stana biti skuplji (1.912 eura), pola novoizgrađenih stanova bit će za prodaju, a pola za priuštivi najam.

Poreznim olakšicama - povratom poreza na nekretninu i 50 % PDV-a za kupnju prve nekretnine za mlade od 45 godina, energetskom obnovom, ubrzanim stambenim zbrinjavanjem na potpomognutim područjima, novim zakonom o najmu stanova, obvezom izrade lokalnih programa stanovanja za gradove i općine i slično, Hrvatska bi u teoriji trebala imati aktivan i funkcionalan sustav priuštivog stanovanja do 2030. godine.

Financiranje Nacionalnim i akcijskim planom predviđenih aktivnosti, se planira iz Državnog proračuna i fondova EU. Projekti stanogradnje dijelom će se financirat i kroz Urbani razvojni fond. Novim zakonodavnim okvirom uspostavit će se temelj za Revolving fond priuštivog stanovanja kojim će upravljati HBOR od 2028. godine.

I Europska unija u novom mandatu Europske komisije prioritizirala je problem priuštivosti stanovanja na europskoj razini te se očekuje otvaranje dodatnih fondova i dostupnost sredstava za financiranje priuštivosti stanovanja. 

Inače, pravo na povrat poreza imat će svi mladi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja 2025. tako što se uzima u obzir odgovarajuća površina i prosječnu cijenu stana. 
Isključit će se oni koji kupuju  stan 30 % skuplji od lokalnog prosjeka ili 30 % veće površine od predviđene Zakonom. 

Zakonom se uređuje i pokretanje novog Programa priuštivog najma u koji bi se uključili stanovi u vlasništvu RH i svih povezanih subjekata, ali i višegodišnji prazni stanovi privatnih osoba na način da se, uz potporu vlasnicima, kroz Program daju u najam građanima koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.

Cilj je ovih izmjena i dopuna ublažiti negativni utjecaj povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju krajem godine kojim će se sustavno urediti i objediniti ova problematika.

T.P./MPGI
[Foto: Brina Blum / Unsplash]