Njihovi ministri sastaju se jednom godišnje, a ovaj put su se okupili u Šibeniku jer je Hrvatska proteklih godinu dana predsjedala ovim okvirom za suradnju.
Na sastanku su usvojili deklaraciju kojom su potvrdili da "dugoročna suradnja" doprinosi "stabilnosti i sigurnosti" jadransko-jonskog prostora u kojem živi 70 milijuna stanovnika.
- Šibenska deklaracija, usvojena na današnjem ministarskom sastanku predstavlja važan dokument koji odražava naša zajednička postignuća u provedbi strategije te predstavlja smjernice za daljnju suradnju - rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman
Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka su članice Europske unije, a šest zemalja među kojima BiH, Crna Gora, Srbija i Albanija nisu. Europska komisija je inicirala tu suradnju i nazvala ju Strategija Europske unije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Njome želi osigurati mir i stabilnost na granicama EU-a.
-To je jako koristan forum suradnje koji zapravo pomaže pristupanju Europskoj uniji - napomenuo je dužnosnik Europske komisije Slawomir Tokarski.
On vjeruje da će se kroz EUSAIR zemlje kandidati pripremiti za članstvo u EU. Kako bi dodatno privukla zemlje kandidate Europska komisija im je otvorila EU fondove za financiranje prekograničnih projekata. Program Interreg Adrion namijenjen je institucijama, organizacijama i lokalnim vlastima za sufinanciranje 85 posto projekata oko Jadranskog i Jonskog mora.
Hrvatska vlada kaže da je ona sama kroz takve projekte učila o EU fondovima i njihovim pravilima prije nego je zemlja pristupila Europskoj uniji 2013. godine. Uvjerena je stoga da će to pomoći sadašnjim zemljama kandidatima da se bolje upoznaju s EU fondovima.
- Iskustvo koje zemlje dobivaju kroz program Interreg, ali i Instrument pretpristupne pomoći (IPA) namijenjene nečlanicama, vrijedno je jer one uče kako implementirati projekte i kako se baviti postupcima koje propisuje Europska unija - rekao je hrvatski ministar za EU fondove Šime Erlić.
Provođenjem zajedničkih prekograničnih projekata u turizmu, okolišu, zaštiti mora, prometu i socijalnim pitanjima zemlje jadransko-jonskog prostora istovremeno provode širi politički cilj Europske komisije o širenju Europske unije.
U deklaraciji je navedeno da bi "zapadni Balkan" trebao postati dijelom EU-a.
Kohezijska politika, kojom Bruxelles, nastoji smanjiti razlike između bogatih i siromašnih dijelova EU-a važna je zemljama oko Jadranskog i Jonskog mora. Kohezijska politika se provodi putem EU fondova, a Interreg program je dio nje. Nedavno je počela rasprava oko njene budućnosti nakon 2027. kada počinje novo financijsko razdoblje.
Deset zemalja EUSAIR-a je u Šibenskoj deklaraciji navelo da bi zajednički trebale sudjelovati u raspravi o budućoj kohezijskoj politicia, a njihovi eksperti biti uključeni u kozultacije.
Na forumu u Šibeniku okupilo se oko 700 sudionika kojima se videoporukom obratila Elisa Ferreira, europska povjerenica za kohezijsku politiku i EU fondove. Navela je da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti opasni za Jadransko i Jonsko more pa bi projekti ondje trebali biti usmjereni na suzbijanje tih prijetnji.
- Drugi izazov je "odljev mozgova" - napomenula je Ferreira dodavši da su Hrvatska i Sjeverna Makedonija izgubile 10 posto stanovništva u proteklih deset godina.
Istovremeno je Tokarski predstavio 9.Kohezijski izvještaj prema kojem se Hrvatska nalazi u Europi među "regijama u zamci za razvoj talenata". Riječ je područjima iz kojih ljudi zbog slabih izgleda za zapošljavanjem migriraju u inozemstvo, čime se dodatno smanjuje radno sposobna populacija.
Ferreira kaže da bi Hrvatska i ostale zemlje oko Jadranskog i Jonskog mora trebale iskoristiti program Interreg Adrion, kojim se među ostalim financira edukacija lokalnog stanovništva, kako bi se barem djelomično utjecalo na taj negativan trend. Interreg nije financijski moćan, ali ipak može pomoći da "najbolji talenti ne budu prisiljeni emigrirati", smatra Ferreira.
Kako se bi se mlade barem malo motiviralo na ostanak u rodnom kraju organiziran je natječaj "POPRI International" na kojem su srednjoškolci i studenti predstavili svoje poslovne ideje. Ove godine je stiglo oko 3.000 prijava iz 10 zemalja.
- Teško je promijeniti demografski trend, ali ako barem netko od njih ostane zbog ovoga smatrat ćemo da smo uspjeli - rekao je Vassilios Tselios iz grčkog ministarstva vanjskih poslova koji je sudjelovao u ceremoniji dodjele priznanja.
Studenti iz Srbije, Nenad Lazić i Strahinja Vasiljević, osvojili su drugo mjesto među studentima za svoj tehnološki projekt dobivanja organskog gnojiva u poljoprivredi.
Lazić nastavlja školovanje u inozemstvu, ali namjerava se vratiti u Srbiju.
- Budućnost moje zemlje, ali i drugih u ovoj regiji može imati perspektivu - rekao je. On i Vasiljević sada traže investitore kako bi njihov projekt "Humorganics" doista zaživio i doprinio lokalnom razvoju. Na jesen će, zahvaljujući osvojenom drugom mjestu, sudjelovati u Sloveniji na dodatnoj edukaciji.
- Mislim da treba ostati i boriti se, smišljati projekte i probati ovdje napraviti promjenu - zaključio je Vasiljević.
M. Dobrašin
