Dogradonačelnik Vukovara: Grad teške i ponosne prošlosti se izdigao kao feniks. Najteži nam je odlazak mladih Vukovaraca

Na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu, najvećoj konferenciji posvećenoj EU fondovima, bio je ovaj tjedan i vukovarski dogradonačelnik Filip Sušac (32). Bio je ondje  u sklopu programa "Mladi izabrani političari" (Young Elected Politicians) putem kojeg svake godine političari u dobi do 35 godina, a izabrani u svojim zemljama na regionalnoj ili lokalnoj razini, sudjeluju u raspravama s europskim kolegama.
Video Url

Program je to koji organizira Europski odbor regija, u kojem sjede regionalni i lokalni političari iz EU-a, a koji zastupa interese regija u Europskoj uniji.

Sušac, član stranke Hrvatski suverenisti i asistent na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, od 2021. je dogradonačelnik Vukovara. U Bruxellesu je razgovarao za Studio Europa.

Možete li nam reći nešto o programu "Mladi izabrani političari" Europskog odbora regija i kako ste izabrani u njega?

- Svake godine objavljuje se poziv za program pod nazivom "Young Elected Politicians", odnosno "Mladi izabrani političari". Imao sam čast da budem izabran među njih 80 u 2023. godini. Uvjet za prijavu u program je biti izabran na neku lokalnu ili regionalnu funkciju. Imali smo brojne prilike za suradnju pa sam ove godine iskoristio priliku da na njihov poziv sudjelujem na Europskom tjednu regija i gradova. To uistinu divno iskustvo obogatilo je mene kao političara i osobu. Stekao sam nove prijatelje i partnere. To su mladi ljudi koji se žele baviti politikom iako većina njih već jesu izabrani vijećnici dok sam ja izabrani dužnosnik. Dinamika rada lokalnih vijećnika diljem Europe razlikuje se po pitanju truda, rada, odgovornosti i funkcioniranja. Imali smo brojne zanimljive programe i radionice gdje smo mogli naučiti o novim stvarima koje se događaju ovdje u srcu Europe, u Bruxellesu. Također o novim stvarima koje nas očekuju, o problematici i tematikama kojima se EU bavi. Imali smo i zanimljivu radionicu o utjecaju društvenih medija i kako ih iskoristiti, kako putem njih što bolje prezentirati sebe, odnosno rad institucija koje predstavljamo.

Zašto ste se uopće odlučili baviti politikom?

- Politika me zanimala od ranih, srednjoškolskih dana. Dobio sam priliku u ovom sazivu, od 2021. godine, jer me stranka predložila za kandidata za zamjenika gradonačelnika. Prije toga sam obnašao dužnost gradskog vijećnika u Vukovaru i predsjednika kluba vijećnika Hrvatskih suverenista. Ono što me je poguralo i dalo mi vjetar u leđa da se prihvatim te funkcije, i stavim svoje ime, svoj lik i djelo u kandidaturu pred sve ljude, jest to što smatram da se mladi ljudi koji imaju hrabrosti i odgovornosti trebaju uključiti u politiku. Trebaju imati hrabrosti reći što misle, što žele, kakav grad žele. U politici je najbitnija ova lokalna politika jer je najbliža građanima. Politika gdje su rezultati najvidljiviji. Ovdje smo baš spomenuli svakodnevni utjecaj lokalne politike na život građana, od toga kada vas netko nazove da mu nešto nije dobro pokošeno ili neka ulica nije dobro počišćena. Za razliku od toga, razina politike koja se provodi ovdje u Bruxellesu je dugoročna. Ovdje se donose zakoni, legislative i uredbe koje kompletno utječu na EU, a mi direktno ne osjećamo njihov utjecaj. Tijekom vremena shvaćamo da je taj posao puno sporiji i opširniji dok je lokalna politika življa, brža, možda više troši i možda puno više tema obrađuje u jednom danu. Ja sam se za nju odlučio jer mislim da je to dobro. Ključno je što želim živjeti u Vukovaru, želim ostati u njemu, te smatram da sam kvalitetan i imam što ponuditi.

U Bruxellesu ste se imali prilike susresti s mladim političarima iz drugih europskih zemalja. Jesu li njihovi problemi i teme isti kao vaši u Vukovaru ili ih muče druge stvari?

- Okupljeni smo iz cijele Europe pa svaka lokalna zajednica ima svoje specifične probleme. Zaključili smo da je problem svih predstavnika manjih gradova, do 50.000 stanovnika, depopulacija. Problem je odlazak mladih iz ruralnih i manjih sredina te nedostatak kvalitetne radne snage, a što je preduvjet za razvoj gospodarstva. To je ključni problem vidljiv u cijeloj EU. Nakon toga svatko ima svoje specifične probleme vezane za vlastite lokalitete. Jedni su na moru pa imaju probleme vezane za turizam, drugi su u isključivo ruralnim krajevima pa imaju problema sa zemljom i klimatskim promjenama te njihovim utjecajem na poljoprivredu, a treći su pak u bivšim industrijskim gradovima gdje propada metalurgija. Vukovar ima svoju priču, svoju prošlost i razaranje. Imamo svoje probleme koji su možda specifičniji nego u drugim gradovima s obzirom na tužnu činjenicu da je grad 1991. bio apsolutno razoren. Život se vratio, ali u puno težim okolnostima, pa moramo puno više raditi da bismo dosegli potrebni standard.

Nalazimo se na Europskom tjednu regija i gradova, najvećoj konferenciji posvećenoj EU fondovima. Koliko EU fondovi mogu pomoći Vukovaru u suzbijanju depopulacije?

- EU fondovi su pomogli, pomažu i pomagat će Vukovaru i svim lokalnim jedinicama u Hrvatskoj i diljem EU-a. Ogromna su nam sredstva na raspolaganju, to je novac koji ranije nismo imali prilike alocirati, odnosno "dovući" u svoje gradove. Kada radimo neku javnu infrastrukturu potiče se gospodarstvo, a radove izvode lokalni izvođači, lokalni ljudi koji pak zapošljavaju dodatne ljude. To je veliki benefit. S druge strane imamo problem kod određenih financijskih instrumenata EU-a da jako malo sredstava možemo alocirati direktno prema gospodarstvu i njegovom jačanju. To mi osobno smeta, ali razumijem koncepciju nemiješanja javnog novca u gospodarstvo. No to je nešto što nama u Vukovaru treba. Svakako moram reći da smo u posljednjih deset godina, od kada smo dio EU-a, imali priliku alocirati sredstva. Brojni projekti ne bi zaživjeli da nije bilo europskog novca.

Možete li spomenuti neke projekte iz prijašnjeg razdoblja (2014.-2020.) koje smatrate značajnima i da utječu na život Vukovaraca?

- Među velikim kapitalnim projekata je obnovljena stara zgrada radničkog doma u Borovom naselju koja je postala dom naših studenata. Naše veleučilište u Vukovaru sada ima jedan od najboljih domova i mjesto obavljanja djelatnosti. Vrijednost je gotovo 10 milijuna eura zajedno s opremanjem. Taj iznos gotovo prelazi proračun Vukovara pa grad bez europskih sredstava to ne bi iznio. Drugi projekt koji je uvelike promijenio vizuru Vukovara i način ponašanja jest izgradnja nove natkrivene tržnice, koja je i dobila nagradu kao najljepša poslovna zgrada u EU. Projekt vrijedan gotovo 23 milijuna kuna je kompletno staroj tržnici, naslijeđenoj nakon mirne reintegracije, dao moderni štih. Imamo puno manjih projekata. Također i ključni projekt "Zaželi" putem kojeg su svi stariji dobili određenu pomoć ako su ju trebali. Izgrađena je i brojna sportska infrastruktura kroz europska sredstva. Imamo i projekte usmjerene na civilno društvo, na partnerstva i širenje znanja.

Sada se nalazimo gotovo na sredini novog financijskog razdoblja od 2021. do 2027. Europska komisija je stavila Hrvatskoj na raspolaganje 8,7 milijardi eura putem kohezijske politike, čiji je cilj smanjenje razvojne nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova EU-a. Hrvatska ministarstva su dosad raspisala javne natječaje vrijedne 3,7 milijardi eura. Dio od ukupnog iznosa trebao bi završiti u Vukovaru preko projekata. Kako vidite sadašnje razdoblje i kako će se Vukovar prijavljivati na natječaje?

- Omotnica 2021.-2027. je u tijeku. Moram reći da je Hrvatska trebala smanjiti određenu birokraciju, pokrenuti neke korake malo ranije jer smo sada u 2024. a brojna sredstva i brojni mehanizmi još nisu u svojoj punoj snazi. Glavni mehanizam u sklopu te omotnice jest ITU mehanizam (mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja, usmjeren na urbana područja) koji se u Vukovaru priprema iz dana u dan. Kapitalni projekt u Vukovaru jest obnova Grand hotela, povijesne zgrade u centru koja nije u funkciji. To je primarni cilj, a sekundarni je već u fazi evaluacije ministarstva, a to je izgradnja nove natkrivene teniske dvorane. Treći cilj nam je bila uspostava javnog prijevoza u Vukovaru, odnosno vlasništvu grada Vukovara. Tu smo naišli na probleme s financiranjem isključivo električnih autobusa. To se nije pokazalo kao realno tehničko rješenje koje je moguće provesti u gradu Vukovaru pa ćemo morati staviti taj projekt na razmatranje ili financirati iz nekih drugih sredstava koja bi dozvolila ekološki prihvatljive načine pogona.

Vukovar ima posebno značenje u Hrvatskoj, asocira na prošla vremena i rat, ali kako Vi vidite budućnost grada? Spomenuli ste mnoge projekte koji bi trebali promijeniti grad nabolje i utjecati na živote ljudi. Kakva je Vaša vizija, kao mladog čovjeka, Vukovara i njegove budućnosti?

- Vukovar je grad koji ima tešku prošlost, ponosnu prošlost. To je grad koji se izdigao kao feniks jer kada danas dođete u Vukovar bit ćete ugodno iznenađeni infrastrukturom, načinom ophođenja prema gradu, kvalitetom i čistoćom, s brojnim napravljenim projektima i onima koji se rade. Najteža nam je, međutim, perspektiva mladih ljudi, odnosno odlazak mladih. Nakon ulaska Hrvatske u EU puno je mladih otišlo. Sada imamo neke pozitivne pokazatelje jer iz godine u godinu otvaramo nove skupine u dječjim vrtićima. U njima nikada nije bilo toliko djece. Taj trend sada polako dolazi i u osnovne škole. U relativnom smislu to jest iskorak prema naprijed, ali u apsolutnim brojkama, kada to usporedimo s prošlim vremenima, broj djece nije na razini na kojoj bi mi htjeli da bude. Vukovar provodi brojne demografske mjere. Prvi smo u Hrvatskoj uveli mjeru sufinanciranja režijskih troškova obiteljima s troje i više djece. Roditelji koji žele prihvatiti blagoslov djece, koji ih žele imati što više, mogu računati na pomoć grada. To je ključna tema, ključna politika, jer nam svi projekti i sredstva nisu bitni ako ih nemamo kome napraviti i ostaviti. Rješenje moramo naći kroz lokalnu, regionalnu i nacionalnu politiku te uključiti europska sredstva. Krenuli smo, država je raspisala velika sredstva za izgradnju i dogradnju vrtića i škola. Vukovar je za to da se u svim školama osigura jednosmjenska nastava, da svako dijete u Vukovaru ima svoje mjesto u vrtiću.

Razgovarao Miho Dobrašin

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.