Hrvatski kaskader Ivan Krištof i u 82. godini spreman za vratolomije: Sve je počelo zbog ljubavi prema konjima

Ivan Krištof umirovljeni je hrvatski kaskader, ali i u 82. godini života bavi se kaskaderstvom ponajviše kao koordinator, ali ne bježi niti od vratolomija primjerenih njegovoj dobi. Pripada drugoj generaciji kaskadera iz naše zemlje. U svojoj karijeri surađivao je s najpoznatijim svjetskim i domaćim redateljima i glumačkim zvijezdama. Iako sam nikada nije htio biti glumac, priznaje kako su i kaskaderi na neki način glumci.
Video Url

-Ne možeš samo kihnuti, pasti. Nego taj efekt pada odnosno dobivanja metka bilo u npr. rame, ili da si u trku, onda si glumac. Moraš biti glumac i moraš biti sam svoj kreator, objasnio nam je Krištof. 

Ovaj vikend u Karlovcu će prisustvovati prvom Festivalu kaskaderstva - 3, 2, 1 akcija!, jedinom takvom na svijetu ako se ne računa SAD, kojeg organizira Kino Edison zajedno s jednim od pripadnika spomenute treće generacije hrvatskih kaskadera, Željkom Matovinom.

-Ugodno sam iznenađen i veseo sam i treba to, nakon toliko vremena. Ovo je sad već treća generacija kaskadera, a da se to prije neko nije sjetio, žalosno je, govori nam Krištof. 

Njega je pak do kaskaderstva dovela ljubav prema konjima zbog kojih je odmah nakon srednje škole završio na Zagrebačkom hipodromu. 

-Negdje 1959. sam počeo prvo kao jahač. Radilo se Taras Bulba, Bijes barbara, Požar Rima... bilo je dosta posla. U Dubravi, u Jadran filmu, onda je bila Dubrava film, bio je cijeli Rim napravljen jer je bilo strahovito puno prostora. I zbilja, početak je bio jako dobar, prisjetio se Krištof za Studio Europu.

Posao je učio uz prvu generaciju hrvatskih kaskadera. 

-To je bila ta grupa Radoslava Cimermana. On je činimi se čak bio europski prvak u preponama sa svojim konjem koji se zvao Elan. I to su uglavnom bili sportski jahači. Tu je bio Oto Kožuh, Štef Kašner, Josip Marković... to su bili dečki koji su bili prvi, priča Krištof. 

Nakon povijesnih filmova uslijedili su špageti westerni, Winnetou, Žigosani..., a naš Ivo u njima je bio uz bok s brojnim domaćim i inozemnim glumačkim i redateljskim zvijezdama - Veljkom Bulajićem, Tončijem Vrdoljakom, Stipom Delićem, Žikom Mitrovićem, Ridleyjem Scottom, Ingmarom Bergmanom, Antoineom Fuquaom, Robertom Mitchamom, Jackie Chanom, Jean Michael Vincetom, Denisom Quaidom, Brankom Lustigom i mnogim drugima.

U mirovinu je otišao prijevremeo, nakon 36 godina staža kao kaskader. Ništa drugo osim toga u životu nije radio. A i sada ne miruje - još uvijek može spretno izvesti pokoju vratolomiju.

-Mogu napraviti neki pješački pad, tučnjavu dobru, dobro mačevanje, ako bih upao svojim izgledom - faca, star čovjek, vidi se bijela kosa. Možda bih bio bolji za djeda Mraza, neko nekog "koka", djeda Mraza, na eksploziju, baaam!, kaže nam kroz smijeh.

Da mora sve ponovo, opet bi bio kaskader jer kaže, "zato što sam takve naravi". Ponavlja kako su konji razlog zbog kojeg je postao kaskader.

Nove dečke hvali. U odnosu na prije, ističe, imaju bolje uvjete rada. 

-Mi nismo imali bog zna kakvu zaštitu niti je tko postavljao pitanje o zaštiti. Mi smo to individualno, kako si je tko stigao napraviti. Danas se strahovito puno daje na osiguranje. Ne smije se i ne može se raditi ako sto posto nije sigurno, naglašava Krištof.

Ozljede su mu bile dio posla - na setu je slomio ruku pa nastavio snimati s gipsom, pao je s konja i "zaradio" 22 šava na glavi, gorile su mu ruke jer ga nisu dobro gasili...

Upravo će sigurnost kaskadera biti jedna od tema ovogodišnjeg Festivala kaskaderstva u Karlovci.

Novoj generaciji svojih kolega savjetuje da nauče mačevati i rušiti konje jer to malo tko od njih zna raditi. 

Što se tiče budućnosti kaskaderstva, ona ovisi samo o tome koliko će biti posla za ove filmske djelatnike. Zamijeniti ih, smatra, ne može ni umjetna inteligencija.

-I do sada je bio čovjek, pa ni umjetna inteligencija ne može raditi bez ljudskog faktora. Mislim da imamo dobre kaskadere i da kaskaderstvo ima dobru budućnost s ovim ljudima, tom trećom generacijom, zaključio je Krištof.

T. Perković

Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.