Ideja s prošlogodišnjeg DORF-a, festivala dokumentrnog rock filma u Vinkovcima, postala je projekt „Kin-o-zvuk” nakon što su se tamo sreli stari prijatelji: direktor festivala Toni Šarić i Vjeran Pavlinić iz Kinoteke Državnog arhiva te sisački bend LHD kojeg čine članovi bivših Bambi Molestersa.
-Jozo Ivakić je porijeklom iz Vinkovaca i Vjeran je predložio da se na DORF-u prikaže njegov digitalno restaurirani film "Birtija" iz 1929. Odbio sam ga, ali u nastavku priče sam spomenuo kako LHD sviraju na festivalu pa je Vjeran predložio da ih pitam da ozvuče film. To je bila baš super ideja, prisjetio se na Dubovcu Toni Šarić, Vinkovčanin s karlovačkom adresom.
Film su poslali LHD-u tj. Ladi, Hrvoju i Dinku koji su se odlučili upustiti u svoju prvu ovakvu avanturu. Skladanje glazbe za konkretan film, kažu za Studio Europa, do sad nisu imali prilike raditi.
-Zaključili smo da bi to bio jedan izazov, a u isto vrijeme zabavno za napraviti. Radili smo cijeli prošli osmi mjesec, kaže Lada.
Ozvučavanje starih filmova ustaljena je praksa u svijetu, ali ne i u Hrvatskoj pa je ovo ujedno prvi takav projekt u našoj zemlji.
-Još se nije toliko radilo na tome tako da je ovo, ja bih rekao, jedan od prvih hrvatskih nijemih filmova koji je dobio svoju živu glazbenu pratnju za svoje digitalno izdanje, ističe Vjeran Pavlinić iz Kinoteke.
Od praizvedbe prošle godine u Vinkovcima, "Birtija" je ponovo na velikom ekranu i na turneji, baš kao što je bila 1929. kada je snimljena u produkciji Škole narodnoga zdravlja. Tada se ovim filmom doduše obilazilo ruralna područja Kraljevine Jugoslavije na kojima je živjelo mahom nepismeno i o zdravlju i higijeni needucirano stanovništvo. Filmske projekcije bile su im svjetsko čudo, ali i, pokazalo se, najbolji alat za edukaciju.
- Snimljen je prvenstveno ne kao igrani film koji će zabaviti ljude već kao igrani film koji će educirati ljude o štetnosti alkohola. I doktor Štampar je shvatio da u cilju prosvjetljavanja stanovništva Kraljevine SHS, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije mu je film najbolje oružje jer će film najlakše doprijeti do ljudi koji su ili nepismeni ili nemaju ni dodira s civilizacijom, pojasnio je Pavlinić.
Istovremeno ovaj film je dao veliki doprinos razvoju hrvatske kinematografije.
-U njemu se krije korijen hrvatske kinematografije 20. stoljeća. Glavni glumac tada dvadesetogodišnji Branko Marjanović je nakon Drugog svjetskog rata postao poznati režiser. Snimio je drugi igrani film nakon Drugog svjetskog rata, a ubrzo nakon toga snimio je i prvi hrvatski film koji je zabranjen "Ciguli miguli". Ostatak karijere je proveo snimajući filmove o životinjama "Mala čuda velike prirode". Napravio je opus od više od 40 kratkih filmova o životinjama, a urbana legenda kaže da je njima utjecao na gospodina Attenborougha koji je kasnije takve filmove počeo snimati u Engleskoj, ispričao je publici Pavlinić.
Škola narodnoga zdravlja do 60.-ih godina prošlog stoljeća je za potrebe edukacije stanovništva snimila 165 filmova. "Birtija" je jedan od oko 80 koji su preživjeli „zub vremena”. Dodatnu zaštitu dobila je 2020. kada je u Kinoteci Državnog arhiva digitalno restaurirana. Digitalnu restauraciju prolaze vrijedni, stari i jako oštećeni filmovi nakon postupka digitalizacije. Posao na "Birtiji" je trajao nekoliko mjeseci i nije bio jednostavan.
- Film je sniman na nitratnom, zapaljivom filmu starom skoro 100 godina koji je bio u vrlo lošem stanju. Film je skeniran u rezoluciji 2K nakon čega se ušlo u proces digitalne restauracije u programima za restauraciju. Nekoliko mjeseci restaurirao se "frame" po "frame", "kvadrat" po "kvadrat", prvo softverski i automatiku, a zatim i ručno. Kroz isti taj softver se uklanjanju oštećenja i kemijske promjene koje su nastupile kroz desetljeća koliko je taj film stajao u spremištima, objasnio je Pavlinić.
Kvaliteta slike je izvrsna, a uz novu glazbu, koju LHD izvodi uživo na svakoj projekciji, „Birtija” je sada bliža i suvremenoj publici.
-Htjeli smo nekako ostati svoji, da damo atmosferu scenama u tom filmu i da film ostane u prvom planu, a da mi damo neki začin, kaže Hrvoje iz LHD-a.
-Muzika je fenomenalna. LHD su je doslovno komponirali, napravili partituru koja sjajno paše uz film i jako je zanimljivo jer je relativno moderna muzika sjajno sjela uz film star skoro 100 godina, naglasio je Vjeran.
Do kraja godine film će biti prikazan ukupno desetak puta u nekoliko gradova. Karlovac je među njima zato što je grad filmaša, sjedište KINO.hr mreže, a već neko vrijeme i dom idejnog začetnika ove priče Tonija Šarića. On, kao i svi sudionici projekta Kin – o – zvuk priželjkuju da uskoro još pokojem hrvatskom filmskom „starčiću” udahnu novi život.
-Mi smo i inače instrumentalni bend i kao glazbenici smo, naravno, zainteresirani za ozvučivanje filmova, rekla nam je Lada iz LHD-a.
-U planu su isto filmovi Škole narodnog zdravlja budući da je u to vrijeme bila jedina hrvatska profesionalna filmska produkcija tako da se ti filmovi nameću kao očiti izbor za ozvučavanje glazbom, otkriva Vjeran.
Kinoteka je do sada digitalno restaurirala 33 dugometražna igrana filma i više od 300 kratkometražnih. Još 170 dugometražnih i na stotine kratkometražnih igranih filmova snimljenih u Hrvatskoj do '91. na filmskoj vrpci čeka na digitalizaciju, a neki i na restauraciju.
T. P.
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
