-Društvo je htjelo obilježiti famoznu karlovačku Zvijezdu i da naprave šetalište jer to je tada bilo IN. Nije bilo Facebooka i sve što se događalo, događalo se na tim šetnicama - vidjeti i biti viđen. Pa je tako i ova ulica, ulica katalpi, jedan krak, ima ih više po gradu i možda sad stojim kod najzanimljivije, kaže Marko Ožura, viši predavač s karlovačkog Veleučilišta inače diplomirani inženjer šumarstva i član gradske komisije za uklanjanje drveća.
Jedna od desetak katalpi, naime, kad u jesen izgubi svoje lišće ipak ostaje zelena. To može zahvaliti svom podstanaru.
-Na njoj živi biljka bršljan koji je inače povijuša i do te mjere se razvila da je preuzela kontrolu. I volumen zelenila koji vidimo u biti je taj impozantni bršljan, dodaje Ožura.
Žila bršljana koji se ovio oko katalpe sada je u promjeru od dvadesetak centimetara, a ispod je deblo koje je već natrulo. Takvih bršljana u Hrvatskoj je malo, posebno u urbanim sredinama. Ovaj je odlučio kako mu je katalpa u blizini karlovačke Male Glorijete, idealna za uživanje u centru grada.
-S obzirom da je samo stablo već na izdisaju, možemo reći da je to već i anti-stablo, da bršljan kao povijuša je našao svoj potporanj i jednostavno je to iskoristio i na prvu izgleda kao stablo, pojašnjava Ožura.
Na drugi pogled jasno je kako je od katalpe zbog nametljivog bršljana malo toga ostalo.
-Kad on preuzme stablo jednostavno nema više dovoljno lišća da bi moglo biti stablo i vršiti fotosintezu. Tako na ovom stablu možemo vidjeti doslovno samo tri, četiri grane katalpe, ističe Ožura.
Bršljan je velika prijetnja u prirodi točnije u šumama gdje slabi imunitet stabala i smanjuje prinos šume. U urbanim sredinama gdje se zelene površine redovito održavaju nema baš previše šansi pa je katalpo-bršljan u Radićevoj jedini takav primjerak u Karlovcu. Ali, kako je do njega došlo?
-Možda iz neke simpatičnosti ili nekog zaborava. Djelatnici Zelenila koji u Karlovcu brinu o našim stablima i drvoredima jednostavno bi trebali skidati taj bršljan baš zbog toga da se ne skuplja vlaga, da ne trunu stabla brže nego što bi trebala. Kako je ovo ostalo i dobilo jedno tako impozantnu dimenziju ne znam, kaže Ožura.
Za preuzimanje jednog stabla bršljanu ne treba puno. Ožura kaže, "par godina".
Dodaje kako ćemo ovo neobično drvo gledati još godinama, sve dok bršljan u potpunosti ne iscrpi stablo katalpe ili dok netko ne odluči da mu tu više nije mjesto. Za nedavnog opločavanja ulice zamalo se to i dogodilo.
-Građevinarima je malo smetalo zbog rubnjaka, ali vidim da su se lijepo uklopili u cijelu tu priču. Mislim da stablo čak nije dolje, kroz podzemni dio, jako stradalo. Ali, vidjet ćemo kroz jedno godinu, dvije kako se stablo snašlo i u novom pogledu na Radićevu i u cijeloj toj priči oko zemlje i tla u kojem je ostalo, ističe Ožura.
No, dok stoji na svome mjestu, ovo stablo može postati nova karlovačka atrakcija pa se možda nađe na jednoj od turističkih ruta o bogatoj karlovačkoj šumarskoj povijesti.
-Ako već nije, može postati turistička aktrakcija, zaključuje Ožura.
T. Perković
