Remont je obavljen od sredine lipnja do kraja srpnja ove godine i to u vrijeme najmanjeg dotoka rijeke. Zbog radova je bilo potrebno isprazniti akumulaciju rijeke Kupe, prvi put nakon 2013. godine, rekao nam je voditelj elektrane Marijan Bezjak.
-U sklopu radova demontirani su svi dijelovi uređaja HE Ozalj 2, zamijenjeni istrošeni ležaji, lančanici i lanci, provedena je antikorozivna zaštita i podešen je rad uređaja. Također su obavljeni remontni radovi na elektromotornim pogonima triju temeljnih ispusta na pribranskoj građevini, pregled, čišćenje i sanacija oštećenja četiri predturbinska zatvarača te remont, odnosno zamjena servomotora na agregatu E, objasnio je Bezjak.
Ispražnjenu akumulaciju i obustavljeni rad obje elektrane iskorišteni su i za radove na HE Ozalj 1 ili poznatijoj "Munjari grada Karlovca".
-Obavljeni su pregled, čišćenje i sanacija oštećenja uređaja za čišćenje fine rešetke, sanacija oštećenja na gruboj rešetki, remont turbinskih ležaja na sve tri turbine te popravak temeljne betonske plohe i pranje kamenom obloženih zidova ulazne građevine. Od zajedničkih dijelova HE Ozalj 1 i 2, napravljen je pregled i sanacija oštećenja na kruni brane, pojašnjava Bezjak.
Vrijednost radova bila je 300 tisuća eura.
Ponovna potpuna obustava rada obje elektrane uz ispuštanje akumulacije, planirana je već iduće godine. Tada će svi koji dođu u Ozalj imati ponovo priliku vidjeti dno akumulacije i sve dijelove elektrane koji su inače pod vodom.
-U 2024. planiran je remont čistilice fine rešetke te izvedena antikorozivna zaštita grube i fine rešetke ulazne građevine HE Ozalj 1.
U Ozlju se nalaze dvije hidroelektrane Ozalj 1 i 2. Ona poznatija, povijesna "Munjara grada Karlovca" se krije iza naziva HE Ozalj 1. Izgrađena je 1908. godine na desnoj obali Kupe i ima tri agregata i instaliranu snagu 3,5 MW. Jedna je od najstarijih hidroelektrana u Hrvatskoj, a sama zgrada ima status zaštićenog spomenika kulture.
-Od 2017. do 2020. je rekonstruirana i automatizirana. Na prvi pogled ona izgleda isto kao i prije zato što je zaštićeni spomenik kulture pa je rekonstrukcija vođena pod budnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Potpuno isto kao 1908. i danas izgledaju generatori, kaže Bezjak.
No, to što je spomenik nije razlog zbog kojeg i dalje radi.
-S obzirom na stanje u svijetu, ali i kod nas, Munjara je jako vrijedna građevina za proizvodnju električne energije. Nove elektrane grade se vrlo rijetko i to ne zato što nema financijskih sredstava nego zato što su iskorišteni svi vodotokovi onako kako je bilo najoptimalnije, objašnjava Bezjak.
Svojim radom, ističe dalje, Munjara nema nikakav utjecaj na rijeku Kupu.
-Početkom '90.-ih godina zamijenili smo vodeće turbinske ležajeve. Oni se nalaze u turbinskoj komori i sada su obloženi gumom pa se, za razliku od onih prije koji su podmazivani malim količinama ulja, sada podmazuju vodom rijeke Kupe. Tako da utjecaja na okoliš i rijeku Kupu nema u potpunosti nikakvog, kaže Bezjak.
Četrdesetičetiri godine munjarina "mlađa sestra" je HE Ozalj 2. Izgrađena je na suprotnoj obali 1952. godine i iako je mlađa nije jača od Munjare. Ima dva agregata, a instalirana snaga joj je 2,2 MW. Uređaj za čišćenje fine rešetke koji je ljetos očišćen, na ulaznom kanalu HE Ozalj 2 instaliran je i pušten u rad 1997. godine.
Svih pet agregata "troši" 85 kubika vode u sekundi (17 metara kubnih u sekundi po agregatu). Za optimalnu proizvodnju struje potrebno je održavati akumulaciju na kruni brane.
-Kako pada dotok rijeke Kupe smanjuje se snaga pojedinog agregata pa se iz rada postepeno isključuju iz rada kako bi na kraju, kada dotok padne na biološki minimum od kubika u sekundi, radio samo jedan agregat. Znači, sva voda koja prolazi, osim ako je količina veća od 85 kubika u sekundi, propusti se preko lopatica turbina i sudjeluje u proizvodnji električne energije, objašnjava Bezjak.
Na rad obje elektrane u Ozlju, međutim, utjecaja imaju klimatske promjene.
-Klimatske promjene otežavaju proizvodnju struje tako što se smanjuju dotoci rijeke Kupe. Ako je manje vode onda radimo s manjom snagom agregata, a onda proizvodimo manje električne energije. Ove godine je bio suši period pa smo od prosječnih 25 gigavatsati proizveli 22 gigavatsata. No, postoje godine kada je padalina više pa proizvedemo 29 gigavatsati. U prosjeku je to opet 25 i onda smo opet tu negdje, kaže Bezjak.
T. Perković
