-Najčešće to budu visoki tlakovi, bolovi u prsima koji traju duže, tako nekakve stvari srednje hitnoće, vrtoglavice, ovisno o sezoni. Preko ljeta budu motoristi, radovi na polju, ubodi osa, pčela, stršljena. Po zimi lomovi kukova i tako, kaže dr. med. Vanja Rossmann Šumar.
U sedam ispostava - 35 timova T1, dva tima T2, prijavno-dojavnoj jedinici i lani pripojenih 18 timova sanitetskog prijevoza – zaposleno je 219 ljudi.
-To je brojka od 25 liječnika, 131 medicinski tehničar, magistri i prvostupnici sestrinstva, 44 vozača i 12 zaposlenika koji su zdravstveno osoblje - fizioterapeuti, pojašnjava Perica Vucelić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke župnije.
U Karlovcu je najveća ispostava. Ovdje hitnjaci imaju i najviše intervencija. U dva Tima 2 (liječnik i dva medicinska tehničara od kojih je jedan i vozač) radi ukupno 25 osoba.
-Idemo prema Dugoj Resi, granica nam je Mrzlo Polje. Idemo i prema Ozlju odnosno prema granicama sa svim našim ispostavama. Imamo dosta širok teren, pokrivamo autocestu do Jaske i do Bosiljeva. A koliko nam treba za izaći - pa ako je nekakva prometna, reanimacija, stanje bez svijesti, dijete - doslovno sekunde su u pitanju, odmah skačemo i idemo, dodaje dr. Rossmann Šumar.
To su takozvane crvene hitnoće.
-Zelene boje su većinom savjeti i intervencije koje nisu jako hitne poput promjene katetera ili nešto što je stvarno "hladno". Žute su za prijem i moramo ih primiti, ali nisu hitne da ih moraš taj tren. Znači, ako su jedan i drugi tim na intervenciji onda žuta hitnoća može pričekati pola sata na primjer, a crvena hitnoća mora ići u roku minute van, objašnjava nam Mirjana Papa s prijavno-dojavne jedinice. Naglašava da kada bi oba karlovačka tima bila na terenu, a dođe do crvene hitnosti, na intervenciju se šalju prvi najbliži, slobodni timovi, obično iz Duge Rese ili Ozlja.
Radno mjesto – vozilo hitne – mora biti i sigurno i dobro opremljeno. U Zavodu ih je ukupno 15, a već nekoliko godina u Karlovcu je jedno posebno. Ima drugačiji raspored, veće je od ostalih vozila hitne i u Karlovačkoj županiji je jedino takvo.
-Ono što je specifično je da unutra imamo više mjesta, da kraj pacijenta kod transporta imamo dva sjedala što nam je zgodnije kad imamo kritičnog pacijenta, kaže dr. Rossmann Šumar.
A s kritičnim pacijentom treba brzo do bolnice. Kroz gužvu na gradskim cestama, hitnoj to nije uvijek lako. Ali, sirena i svjetlosni signali dovoljan su znak vozačima da se pomaknu kolima hitne pomoći. Karlovčani, uvjerili smo se i sami, znaju cijeli postupak. -Ovo je lijepa kultura u prometu, ali ne možemo reći da je uvijek tako. Uvijek se nađe netko tko malo uspori, ističe Antonio Furač, specijalist u djelatnosti hitne medicine.
Najnovije, najmodernije - jedinstveno vozilo u Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije vrijedno 155 tisuća eura - stiglo je nedavno.
-Klasifikacija ovog vozila je Pro Saver Crafter. Širih je dimenzija ovog medicinskog prostora čime je omogućen pristup s tri strane pacijentu što uvelike omogućava kvalitetnije zbrinjavanje, kaže ravnatelj ZHM Karlovačke županije Perica Vucelić dodavši kako medicinski tehničari - vozači za njega morali položiti C kategoriju čime su dodatno unaprijedili svoje kompetencije.
Sad je stacionirano u Slunju jer je s okolnim općinama on najudaljeniji od karlovačke bolnice.
S novim vozilom hitne, udaljenost od 53 do čak 80 kilometara sada se brže i sigurnije prolazi.
Registarske oznake KA-194-SL posebno su oduševile Slunjane.
-Registracija me izula odmah iz cipela, kaže nam dugogodišnja, a sada bivša ravnateljica nekadašnjeg Doma zdravlja Slunj Ivanka Magdić.
Bio je to mali poklon Slunju koji je još prije izdvajanjem iz Doma zdravlja ostao bez svoje hitne, a pripajanjem Županijskom domu zdravlja nedavno i bez svog, slunjskog doma zdravlja.
Već skoro godinu dana pod Zavodom hitne medicine je i sanitetski prijevoz. U karlovačkom Zavodu u tom je periodu prevezeno blizu 7400 pacijenata, a sanitetska vozila prešla su gotovo milijun i 330 tisuća kilometara.
Među ukupno 37 vozila stoga je sada pet novih.
-Dva su po dva ležeća i dva su manja s po jednim ležećim mjestom i jedno je putničko za pokretne pacijente, pojašnjava nam Nenad Gec iz saniteta.
Sigurnost ekipama su i dispečeri u dojavnoj jedinici. Budno ih prate na ekranima, vide točnu poziciju tima i status intervencije. U odnosu na prije to je pravi preporod.
-Apsolutno, auti su bolji i jači, sve je bolje i brže dolazimo do pacijenta što je najvažnije, ističe Mirjana Papa.
Uigranost hitnjaka u karlovačkom Zavodu nije slučajnost. Iza svih su sati usavršavanja i vježbanja u Edukacijsko-simulacijskom centru. Ne čudi stoga što već niz godina slove za ponajbolju hitnu službu u Hrvatskoj.
-Mi u Karlovcu smo se uvijek bazirali na tu edukaciju. Dok nismo imali ovaj prostor radili smo gore među uredima i potencirali smo tu edukaciju. Cilj nam je u biti pripremiti naše terenske timove što realnijim situacijama na terenu kako bi mogli biti spremni za sve, kaže Miljenko Gvožđak, voditelj Edukacijsko-simulacijskog centra koji je trenutno u "podstanarstvu" u zgradi Doma zdravlja Karlovac.
Ali ne još dugo. Centar bi u ovoj godini trebao dobiti vlastiti prostor. Rekonstrukcija zgrade stare dermatologije, uz samu zgradu hitne, bit će, prema optimističnim najavama ravnatelja Vucelića, završena do kraja ove godine. Vrijednost obnove je 725 tisuća eura od čega Karlovačka županija sufinancira 625 tisuća eura, a Zavod preostali dio vlastitim sredstvima.
Na kraju će za učenje biti još više mjesta.
U prizmelju - prostori za edukaciju s nadzornom sobom te tri kabineta vještina u kojima će se hitnjaci iz Karlovca, ali i cijele Hrvatske za svoj zahtjevan posao uvježbavati po različitim scenarijima.
-U jednoj od prostorija bit će i simulacija vozila gdje npr. terenski tim zbrinjava pacijenta, uvodi ga u prostoriju koja će biti kao originalno vozilo hitne sa svom opremom, nosilima i slično. I tu će ga nastaviti "zbrinjavati" do bolnice, pojašnjava Gvožđak.
Na ovakvim obukama polaznici su prepušteni sami sebi jer edukatora nema u blizini. Oni ih već sada, a u novom prostoru će još i više, nadgledaju preko kamera iz nadzorne sobe.
Osim medicinskih djelatnika, u edukativnom centru provode se i tečajevi prve pomoći za građanstvo kao i obuka za rad s defibrilatorima postavljenim na javna mjesta.
Na prvi kat budućeg edukativno-simulacijskog centra pak preselit će prijavno-dojavna jedinica.
U ovoj godini očekuje se i energetska obnova same zgrade hitne. Košta 414.000 eura za što je Zavod dobio EU sufinanciranje od 188.000 eura iz NPOO-a.
Dvorište u Mačekovoj ulici uskoro će tako postati jedno veliko gradilište, ali ravnatelj Vucelić kaže da iako će biti izazovno, problema s hitnim intervencijama ipak neće biti.
T.P.
