Koliko im je internet loš ako se na samo par metara udaljite od samoga centra oba mjesta svjedočili smo i sami. Stanovnicima Josipdola i Lasinje to je svakodnevica.
-Fakat smo na malim brzinama, ali druge opcije ili optike nemamo jer smo na bakru, ističe Dario Vuksan, vlasnik trgovine u Lasinji. -Snalazimo se na sve moguće načine, dodaje.
-Brzina ovdje ovisi o dosta faktora - ovisi je li ljeto ili zima i ovisi je li navečer, jesi li pogodio pravi tajming. Tako da nema onog pravila ponašanja: ulogiraj se kasnije ili digni se prije svih i ulogiraj se malo ranije pa ćeš imati bolji. Jednostavno si prepušten sreći, a najčešće vam je da kad vam najviše treba, e, onda baš to ne ide kako ste zamislili, pojašnjava Bojan Grba, nastavnik informatike i vlasnik informatičkog obrta u Josipdolu.
-Korisnici najčešće koriste Viber ili WhatsApp. Prvo skidanje npr. videa im obično ne upali, a onda, ako ste uporni, sigurno dođete do svog videa, nastavlja kroz smijeh Grba.
-Mi smo u Europskoj uniji, ljudi to ne razumiju. Česi, Poljaci - oni tih problema nemaju, ističe Milan Miščević, vlasnik OPG-a u Josipdolu.
Načelnica Općine Josipdol Anđelina Božićević ističe kako "brzi internet u 21. stoljeću nije hir nego stvarna potreba svakog mjesta".
-Međutim, doznali smo iz medija na žalost da je to ipak propalo i da od toga neće biti ništa, dodaje načelnik Općine Lasinja Marijo Perčić.
Javna uprava, trgovina, IT sektor, turizam samo su neke od sektora kojima zbog lošeg interneta pati posao.
Nije rijetkost da zbog slabog interneta fiskalizacija ide sporo, nekad ni ne prođe pa se u Darijevom dućanu stvaraju gužve na blagajni dok se čeka na račun.
Turisti pak Milanu ostavljaju loše recenzije, nudi besplatan wi-fi kojeg često nema.
-Imamo tri apartmana i tu bude po 13 gostiju plus još mi. Kad se to sve priključi to je kaos. To šteka, jednostavno gostu ne možete dokazati da se to dešava, govori nam.
Posljednja nada da će četiri grada i 11 općina u Karlovačkoj županiji u 2026. godini imati brzi internet, istopila se nakon što je SAFU raskinuo ugovor s tvrtkom OPTIX.
-Dobili smo obavijest od SAFU-a da da je 2.7.2025. godine ugovor raskinut zbog opasnosti da se projekt ne bi mogao izvršiti odnosno zbog učestalog kašnjenja. Oni su raspisali javni poziv za odabir izvođača, ali sami radovi nisu još ni započeti, a kamo li da bi mogli završiti u roku, rekao je za Studio Europa Damit Hlaj, savjetnik za digitalizaciju i informatizaciju Karlovačke županije.
U sklopu projekta PRŠI optika je trebala stići u ruralne i slabo naseljene krajeve.
Karlovačka županija je, podsjetimo, bila partner na tri projekta u koja su bila uključena tri grada - Duga Resa, Ogulin i Ozalj s okolnim općinama. Ukupna vrijednost projekta bila je oko 40 milijuna eura, a kako smo već spomenuli, Josipdol i Lasinja su prekidom projekta među najpogođenijima.
-Općina Josipdol se više od 90 posto nalazi u tom bijelom području bez signala dok se Općina Lasinja brzo razvija što bi trebao pratiti i širokopojasni internet, dodaje Hlaj.
-Svi smo polagali nade u to da će to biti jakko dobra stvar za nas, međutim, evo, sad je ispalo da je to propalo, kaže Dario Vuksan.
-Imamo prigovore s terena od naših mještana, kaže načelnica Božićević.
-Svi su razočarani. Bilo je obećanja oko toga. Na žalost, nismo bili uključeni dovoljno u tu cijelu priču nego smo iz medija saznali da taj način financiranja iz EU fondova neće ići, kaže načelnik Perčić.
Za oko 40 tisuća građana u Karlovačkoj županiji koji ili uopće nemaju ili imaju spori internet slaba je utjeha to što se od projekta ne odustaje.
-Dobili smo obećanja da će se pokušati pronaći neki novi model financiranja međutim poučeni iskustvom mislim da neće biti ništa od toga, kaže načelnik Perčić.
-Moramo svi biti svjesni da će se ljudi iseljavati iz ruralnih sredina ako nemamo tu dobru infrastrukturu. Mnogi žele doseliti ovamo, ali kad doznaju kakav je internet odustaju od dolaska, ističe Bojan Grba.
Za minimalni download od 100 i upload od 30 megabita po sekundi, čekanje se nastavlja jer...
-Sama izgradnja i provođenje optičke infrastrukture će vjerojatno trajati malo više od godinu dana, zaključuje Hlaj.
Na kraju, važno je spomenuti i činjenicu kako sve škole u RH, čak i one na ruralnim područjima, imaju optički internet preko CARNET-a. U svim tim sredinama postoje centrale optičkog interneta pa tako i u Lasinji i u Josipdolu. No, centrale su u vlasništvu operatera koji nemaju komercijalni interes širiti svoju optičku mrežu na ovim tzv. bijelim područjima.
T.P.
