Novi centar okupljanja građana Društveno-kulturni centar sa brojnim sadržajima, u Dugoj Resi će se na proljeće iduće godine početi graditi na mjestu derutne zgrade u novouređenom gradskom parku.
-Duga Resa će imati jedan novi prostor koji će biti novo središte u centru grada koje će biti interpretacijskog, društvenog, kulturnog, socijalnog, umjetničkog programa koji će se odvijati u ovom novom prostoru, kaže nam dogradonačelnica Duge Rese Katarina Srakočić.
U DKC-u Duga Resa će se naime, preseliti knjižnica i čitaonica, turistička zajednica, bit će i ugostiteljski objekt, a mjesto će ovdje imati i udruge.
Ugovor o dodjeli sredstava je potpisan ove jeseni, u rujnu. Investicija je „teška” nešto manje od 5 milijuna eura od čega je gotovo 4 milijuna eura bespovratno iz ITU mehanizma dok preostalih 19 % odnosno više od 944 tisuće eura treba osigurati Grad.
-Projekt je trenutno u postupku ishođenja građevinske dozvole, a onda nam slijedi građenje, nadamo se u idućoj godini na proljeće 2026.. Evo, konačno smo i taj dio dočekali, dodaje Srakočić.
Uz samu rijeku Mrežnicu i u blizini Amfiteatra te uskoro nove trodjelne školske sportske dvorane, dugoreški DKC postat će nova točka okupljanja.
-Ono što nama nedostaje je upravo taj jedan prostor javne namjene, za djelovanje udruga, za susrete građana, za pojedine edukacije, događanja. To je onaj prostor koji će oplemeniti sami grad i dobiti ono mjesto u kojem ćemo imati i međugeneracijsku susretljivost i nekakvo učenje, edukacije i međusobno djelovanje, naglasila je Srakočić.
Kompleks je sastavljen od četiri međusobno povezane građevine – središnjeg prostora na više nivoa za udruge, knjižnice, dvorane i ugostiteljskog objekta.
Cijela zgrada će biti pristupačna osobama s invaliditetom pa će one nakon niza desetljeća po prvi put moći npr. posuditi knjigu u gradskoj knjižnici. Društvenim-kulturnim centrom Duga Resa upravljat će Pučko otvoreno učilište koje će u suradnji s udrugama osmisliti model upravljanja i korištenja prostora.
-U ovoj zgradi bit će jedna manja dvorana. Naše Pučko ima dvoranu s 400 mjesta koja nam je za neka događanja neki puta i pretjesna, ali za neka je i prevelika. Manja dvorana u novom centru bit će upravo za manja događanja – manje koncerte, čitaonice, književne susrete pa mislim da će to biti dobra poveznica sadašnjeg Pučkog i Društveno-kulturnog centra, kaže dogradonačelnica.
Novi DKC ostat će dom Kluba podvodnih aktivnosti Vodomar koji koriste i sadašnji prostor. S obzirom da su dio gradskog sustava civilne zaštite, dio DKC-a u kojem će biti smješteni, pomno je projektiran.
Iako imaju iskustva s provođenjem EU projekata, projekt DKC-a kao Centar za starije osobe na Tušmeru, do sad su najzahtjevniji. No, sve ide prema planu, kaže voditeljica gradskog Odsjeka za gospodarstvo, turizam i poljoprivredu, razvoj i EU fondove Marija Kovačević Ivanić.
-Ovo je nešto što se jako dugo projektiralo i radujemo se da ovo sadašnje ruglo, koje je i u konzervatorskim studijama ocijenjeno kao ono koje najviše narušava izgled parka, više neće biti tu, ali i da dobijemo tu društvenu poveznicu. Da kad dijete dođe u knjižnicu istovremeno može vidjeti i aktivnosti naših udruga, da npr. vide mokro ronilačko odijelo naših Vodomara i poželi roniti ili se učlaniti u neku drugu udrugu, kaže Kovačević Ivanić.
-Radovi bi onako optimistično mogli početi u ožujku iduće godine. Nakon ishođenja građevinske dozvole pokrenut ćemo postupak javne nabave. Radi se o otvorenom postupku velike nabave koji minimalno traje 30 dana i nikad se ne zna što može u postupku biti, eventualna pitanja ili nešto pa se to može produžiti, ali se nadamo da bi u ožujku 2026. mogli početi s radovima, pojašnjava.
Građevinski ovo nije komplicirani zahvat s obzirom da se radi četiri manja objekta od kojih je jedan jednokatnica, a ostali su prizemni. Ono što će biti izazovno jest izgradnja sustava grijanja.
-Na ovom projektu će se raditi geotermalno grijanje tako da nas očekuje izvođenje bušotina za tu namjenu. Time ćemo osigurati energetsku učinkovitost zgrade s obzirom da solarni paneli neće biti postavljani na krov jer je zgrada u parku i u sjeni. To je nešto što nam je poskupilo cijelu investiciju, ali s obzirom da smo radili geomehaniku na ovoj lokaciji prilikom projektiranja i da su rezultati došli da to možemo postići odluka je pala da idemo u tom smjeru kako bi si kasnije rasteretili operativne troškove u fazi korištenja prostora, pojasnila je Kovačević Ivanić.
Zgrada bi se, za razliku od postojeće, trebala lijepo uklopiti u novoformiranu parkovnu arhitekturu.
-Kako je nekada park bio omeđen, nova će zgrada pratiti liniju nekadašenjeg zida prema Kasaru. Osim toga, unutar objekta će biti nešto zelenih površina zbog kojih imamo i gusternu unutar objekta kojom će se zalijevati te zelene površine. Tako da, da, bit će u potpunosti uklopljen u izgled parka, ističe Kovačević Ivanić.
Ono što Dugoj Resi još nedostaje – interpretacijski centar ili muzej – bit će također „pokriveno” DKC-om.
-Nedostaje nam nešto čime bi istaknuli svoju povijest, Pamučnu industriju, ali i kulturnu, prirodnu i svu ostalu baštinu. Zbog toga ćemo unutar novog objekta, s obzirom da će četiri zgrade biti povezane nekim tipom šetnice, mostova itd., unutar njih uklopiti taj interpretacijski centar kojim ćemo odati počast naročito Pamučnoj industriji, rekla je Kovačević Ivanić.
Blizina Mrežnice neće biti problem jer ona na ovoj dionici ne prijeti obali.
Na mjestu s kojega je krajem 19. i početka 20. stoljeća ozaljska slikarica Slava Raškaj naslikala neke od svojih naljepših akvarela i u blizini njenog posljednjeg počivališta – dvorišta crkve Sv. Vid u Ozlju, kroz dvije godine bit će izgrađen centar posvećen upravo njoj.
Stara obiteljska kuća obrasla u žbunje, koju je Grad otkupio za potrebe projekta, bit će pretvorena u moderan Centar za posjetitelje „Slava Raškaj”. Taj prostor neće biti samo galerija već „jedna živa priča”.
-Radi se potpuno novi objekt koji će imati nekoliko funkcija odnosno sadržaja. Prizemlje će biti ukopano u zemljište. Dio će biti ugostiteljskog objekta koji će ići u najam, a dio muzejski depo. Na prvom katu bit će izložbeni dio i gornji dio, koji će biti vidljiv s prometnice, bit će uredi novog interpretacijskog centra. Cilj je da se dio fundusa vezan za Slavu Raškaj iz Zavičajnog muzeja Ozalj preseli u taj novoizgrađeni centar. Tu se prije svega radi o njenim radovima, akvarelima, radi se dokumentaciji i predmetima iz obitelji Raškaj. U muzejski depo ćemo smjestiti većinu slika iz naše galerijske zbirke koje su nastale na likovnim kolonijama Slave Raškaj jer se tu radi o više od 500 slika koje će kasnije moći služiti za povremene izložbe i za eventualnu daljnju analizu tih slika te rada na likovnim kolonijama s obzirom da su na njih dolazili najznačajniji umjetnici svog vremena, osamdesetih godina prošlog stoljeća, kaže ravnatelj i kustos Zavičajnog muzeja Ozalj Stjepan Bezjak.
U Centru će većinom biti izložena originalna Slavina djela međutim dio će biti i u digitalnom obliku.
-Ono što će biti digitalizirano su pisma i dokumenti iz obitelji Raškaj, a sam objekt će biti energetski učinkovit i održiv, kaže Bezjak.
Od novog centra spuštat će se staza do potoka. Nadovezat će se na priču „Teslinim svjetlom tragovima Slave Raškaj” koja je započela s udrugom KA-Urbani 2016. i proslavom Teslinog rođendana u Starom gradu Ozlju.
-Cilj je tu priču i dalje razvijati, ne samo imati sadržaj isključivo vezan uz centar nego i uz cijeli Ozalj jer Slava je slikala u cijelom Ozlju. I cilj je dovesti svakog posjetitelja na autentična mjesta gdje je Slava Raškaj slikala jer se pokazalo kroz sve ove godine da je to nešto što posjetiteljima najbolje dočarava nači na koji je Slava Raškaj stvarala, najbolje prezentira baštinu Ozlja, odnosno prirodne ljepote Ozlja, ne samo slikarstvo, kaže Bezjak.
Kako bi budući centar bio što dostupniji sve većem broju posjetitelja, ovim projektom će se proširiti ulica Kaptol i izgraditi novo parkiralište.
-Centar za posjetitelje Slava Raškaj konačno dolazi na red, ali ne samo on nego i pripadajuća prometnica koja vodi i do crkve, a sada je u izrazito lošem stanju. Centar će zasigurno povećati kulturno-turističku ponudu grada Ozlja i pomoći brendiranju Ozlja kako Slavinog grada s obzirom na bogatu ostavštinu naše poznate slikarice zahvaljujući kojoj smo od travnja 2019. prvi grad Hrvatskoj na kulturnoj ruti impresionizma Vijeća Europe, kaže gradonačelnica Lidija Bošnjak naglasivši kako će „Slava Raškaj dobiti ono mjesto koje ona zaslužuje u Ozlju”.
Investicija je vrijedna nešto više od 3.300.000 eura, a 2 milijuna eura stiže iz ITU mehanizma.
-Za ostalo ćemo se pobrinuti što iz vlastitih sredstava Grada Ozlja i nekih drugih izvora financiranja, dodaje Bošnjak.
Za projekt, međutim još nije potpisan ugovor o financiranju iz ITU-a jer se čeka „još jedan papir”.
-Trenutačno smo u fazi da se čeka potvrda geodetskog elaborata i njegova uknjižba u zemljišne knjige. Centar za posjetitelje i prometnica imaju građevinske dozvole, ali zbog prijelaza preko potoka potrebno je dobiti potvrdu o pravu građenja od Hrvatskih voda. Tako da, nakon što se uknjiži geodetski elaborat u zemljišne knjige idemo prema Hrvatskim vodama za sklapanje ugovora o pravu građenja. Nakon što to dobijemo nadam se odluci o dodjeli sredstava kroz ITU i može se u postupak javne nabave i konačno, izgradnju. Sam centar i prometnica trebali bi biti završeni u 2028. godini.
U Centru Slava Raškaj bit će dvoje novozaposlenih, barem za sad pa će Zavičajni muzej imati ukupno petero zaposlenih. Puno ispod potrebnog standarda.
Slava Raškaj je od 2019. godine na Ruti impresionizma Vijeća Europe. Zbog nje u Ozalj i ozaljski kraj stiže sve više posjetitelja, ali i zbog sve brojnijih manifestacija. Samo Zavičajni muzej, u čijoj zbirci je više od 33.000 predmeta od kojih velik dio zbog skučenosti prostora ne može biti predstavljen javnosti, do sad je u ovoj godini posjetilo 18.000 posjetitelja što je brojka koja je premašila one predpandemijske.
-Broj posjetitelja se kontinuirano povećava kroz cijelu godinu - od školskih grupa, stranih posjetitelja u zadnjih nekoliko godina. Dolazi nam i sve više posjetitelja iz zemalja iz kojih do sad nisu dolazili. Recimo gosti, umirovljenici Amerikanci koji dolaze s kruzera preko Italije, Venecije, Plitvičkih jezera pa i do nas. Nedavno smo imali i prvu ikad grupu Filipinaca. Smatram da će i u taj dio priče trebati uložiti kako bismo mogli posjetiteljima doista pružiti ono što zaslužuju jer za sve ovo treba vrijeme s obzirom da za najkraću rutu Slave Raškaj – od centra i šetnja gradom – treba četiri sata, a grupe su od 10 do 40 ljudi. Ako to podijelite s 18.000 tisuća koliko ih je do sad stiglo u ovoj godini... matematika je vrlo jasna, kaže Bezjak.
Novi Slavin centar će stoga pomoći da se još bolje i vidljivije prezentiraju njen rad i život, ali i sve ono što Zavičajni muzej u Ozlju čuva.
S mjesta na kojem će se izgraditi novi Centar i kod obližnje crkve seže pogled na rodnu kuću Slave Raškaj, današnju zgradu Šumarije Ozalj.
Pogled seže i do jedne kuće koja je na putu prema Kamanju.
-To je jedna od još postojećih drvenih kuća s hrvaškim uglom na ganjak koje je slikala Slava Raškaj. I pogled seže na Svetu Geru. Postoji jedan lijepi akvarel „Proljeće na Ozlju" gdje je ona zapravo sa te pozicije zahvatila dijelom ulaz u kulu Starog grada i Svetu Geru koja se danas ne vidi, ali se vjerojatno tada vidjela jer nije bilo toliko šume i raslinja. To je jedan od njenih ljepših pejzaža koji je nastao upravo na ovoj lokaciji. Tako da ovaj Centar Slava Raškaj nije bez razloga na ovoj poziciji nego se zapravo htjelo povezati sve te lokacije. U dvorištu Crkve sv. Vida je i grob Slave Raškaj, ona je slikala i guduru kroz koju će prolaziti pješačka staza. Slikala je i kod naše osnovne škole, a moći će se, kad se urede prometnice, nova do škole i ova postojeća prema centru, pješice za deset minuta napraviti jedan lijepi krug gdje ćete imati desetak lokacija na kojima je Slava Raškaj slikala, kaže Bezjak.
Sve veći broj dolazaka turista na područje Ozlja znači i veću potrebu za smještajnim kapacitetima kojih Ozlju, iako ih je više nego prije par godina, i dalje kronično nedostaje.
-Dobro nam dođe svaki krevet više u privatnom smještaju, ali ono što nam je prioritet ovdje, osim uređenja trga ispod crkve, u gornjem Ozlju, je svakako i uređenje objekta u centru Ozlja poznatiji kao Bašta. U privatnom je vlasništvu, ali pregovaramo s investitorima s obzirom da bismo vrlo rado u njemu vidjeli restoran i sobe kojima bi povećali smještajne kapacitete i omogućili gostima da u Ozalj dođu ne samo na jedan dan nego da ostanu duže. Mislim da smo, posebno ljeti kada je otvoren i Dnevni boravak na Kupi, prerasli razlog dolaska samo na jedan dan, zaključila je gradonačelnica Ozlja Lidija Bošnjak.
Što bi Slava, da kojim čudom može, rekla na sve što u Ozlju rade u njeno ime, teško je i zamisliti. No, Bezjak vjeruje da bi bila zadovoljna.
-S obzirom na njenu životnu priču – da je cijeli život na neki način bila u podređenom položaju zbog svog hendikepa, zato što je bila gluhonijema, ali i zbog toga što je vrijednost ženskog slikarstva uvijek bila na marginama. Primjer je to što su njeni muški suvremenici kao autori prodavali radove iste vrijednosti za deset puta veću cijenu. Također, mislim da bi joj bilo drago da je centar u Ozlju jer ona je svoj život, što zbog obrazovanja što zbog nekih drugih prilika provela izvan Ozlja. Imala je te prekrasne dvije godine od 1900. do 1902. kad je slikala u Ozlju i za koje se smatra da su najplodonosniji i najsretniji trenutci njezinog života. Svo ostalo vrijeme je provela ili u Beču na školovanju ili u Zagrebu. To je po meni vraćanje jednog duga Slavi Raškaj koji smo već odavno trebali napraviti, ali, evo, sad je došlo vrijeme da se to kroz ovaj projekt realizira, naglašava Bezjak
Oba projekta, dugoreški Društveno-kulturni centar i ozaljski Centar za posjetitelje Slava Raškaj, trebali bi završiti do kraja 2027. odnosno početkom 2028. U Ozlju i Dugoj Resi se nadaju da će biti i prije. Njima će ova dva grada koji direktno graniče s Karlovcem, dobiti sadržaje kojima će dodatno povezati veće urbano područje. U njemu su, podsjetimo, u novom ITU razdoblju osim Karlovca, Ozlja i Duge Rese i grad Slunj te općine Rakovica, Cetingrad i Krnjak.
T.P.
