- U ovoj geopolitičkoj situaciji, to više nije samo regionalni pothvat, nego obveza, govori Anri Leimans, član uprave kompanije "Rail Baltica", dok novinarima pokazuje gradilište u glavnom latvijskom gradu Rigi.
Litva, Latvija i Estonija, zemlje nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, dioničari su Rail Baltice. Te tri države, u kojima živi brojna ruska manjina, među najvećim su političkim protivnicama susjedne Rusije.
- Željeznica će nam biti sigurnosni koridor koji će nas bolje povezati s ostalim zemljama Europske unije, objašanjava Leimans gazeći po blatu gdje će biti utisnute četiri pruge.
Divovska dizalica, s maksimalnim teretom od 350 tona, uzdiže se na željezničkom kolodvoru. Oko 440 radnika s kacigama na glavama, na hladnom popodnevnom vjetru, postavlja temelje novim tračnicama.
Otvaranje pruge, gdje bi putnički vlakovi vozili do 250 kilometara na sat, a teretni 120, planirano je za 2030. godinu.
Voditelj gradilišta Andis Linde napominje da radovi na latvijskom dijelu trase, dugačke 220 kilometara, upravo kulminiraju.
- Sada najintenzivnije radimo pa koristimo najveći broj radnika, kaže za Studio Europa.
Od Rige do glavnog estonskog grada Talinna vožnja cestom traje četiri i pol sata, a vlakom bi trajala nešto manje od dva.
No, pred projektantima je izazov jer moraju kompletno ukloniti sadašnje tračnice napravljene u vrijeme Sovjetskog Saveza koje su promjera 1.520 milimetara dok su u EU promjera 1.430 milimetara.
Željeznička pruga europskog promjera završava u Kaunasu, gradu u Litvi, ali dalje nije ujednačena sa standardima Europske unije. U zgradi latvijskog ministarstva prometa, smještenoj na kolodvoru, na zidu je karta buduće trase koja bi povezivala južne europske gradove Valenciju i Veneciju sa baltičkim gradovima na sjeveru.
- Sada nedostaje tehnička poveznica koja bi vlakom spojila Baltik s EU-om, kaže Leimans.
Ideja o gradnji te moderne željeznice je stara, ali je invazija Rusije na Ukrajinu, započeta u veljači 2022., podsjetila baltičke narode na neugodna iskustva iz vlastite povijesti kada su bili okupirani. Riga, Talinn i Vilnius sada su među najvatrenijim podupirateljima Kijeva.
Rigom voze tramvaji i autobusi s nalijepljenom zastavom Ukrajine. Žuto-plava zastava istaknuta je i na zgradama državne uprave. U srcu grada nalazi se zgrada koja je 1970. godina bila arhitektonski simbol Sovjetskog Saveza, a koja je 1993. pretvorena u "Muzej okupacije", financiran donacijama i novcem od ulaznica.
Na vanjskom zidu muzeja oslikan je sovjetski državnik Josif Staljin. Obučen u crvenu pregaču, odnosno zastavu nekadašnje države, u rukama drži okrvavljenu kosu uništavajući nacionalne simbole. U crnoj pozadini su oslikane oči sa suzama u bojama zastave Ukrajine.
- Ljudi vide sličnost tadašnjeg vremena s današnjim, kaže Nikolajs, 38-godišnji vodič u muzeju.
Izložbu, obnovljenu četiri mjeseca nakon invazije Rusije na Ukrajinu, dnevno razgleda 200 ljudi. Posjetitelji promatraju fotografije i predmete iz 51 godine dugog razdoblja tijekom kojeg je Latvija bila dijelom Sovjetskog Saveza od 1940.-1941., potom Njemačke od 1941. do 1944. pa opet Sovjetskog Saveza od 1944. do 1991., kada je stekla samostalnost.
- Ostao je ožiljak, napominje Nikolajs. Grupi posjetitelja pokazuje na zidu kartu i opis gulaga, radnih logora u Sibiru. Ondje su otpremani politički neistomišljenici.
Među eksponatima je bijela majica na kojoj su crvenom bojom nacrtanim tenk, srp i čekić. Na majici piše: "Rusija – svjetska turneja. Od 1944. do danas."
Moskva je poručila da nema nikakvu namjeru izvesti invaziju na Latviju te da se neopravdano širi propaganda protiv nje.
- No, mnogi stanovnici se ovdje ne osjećaju ugodno, kaže Nikolajs.
Njegova je baka Latvijka, a djed Rus. U Latviji je 30 posto etničkih Rusa, od kojih su mnogi potomci radnika koji su se doseljavali ondje iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata. Neki od njih su svakog svibnja, na dan pobjede nad Njemačkom, donosili cvijeće podno divovskog spomenika podignutog u spomen na pobjedu. Rusko veleposlanstvo u Rigi obično organizira manifestacije na taj dan.
No, zgradu ruskog veleposlanstva posljednje dvije godine čuvaju tri policijska vozila, danju i noću, a spomenik je uklonjen odlukom latvijskog parlamenta. Ulicu u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo gradske vlasti su preimenovale u "Ulicu ukrajinske nezavisnosti". Na zidu nasuprot zgrade oslikan je ruski predsjednik Vladimir Putin s mrtvačkom glavom, a okolo se nižu ukrajinske zastave i pozivi na zaustavljanje rata.
Latvija istovremeno povećava izdatke za naoružanje. U tu svrhu je već premašila 2 posto BDP-a te se primakla iznosu od 2,5 posto, što je jasan pokazatelj da se odriče ulaganja u druge sektore zbog naoružavanja. U studenom je bila domaćin vježbe vojnog NATO saveza prilikom koje se isprobavala internetska 5G mreža na vojnoj opremi. Baltička željeznica bi, međutim, bila kruna "povećanja sigurnosti", kažu ondje.
- Rail Baltica će doprinijeti sigurnosti baltičkih država jer će biti bolje povezane sa svojim saveznicima u EU, te će poboljšati vojnu logistiku u čitavoj regiji, kažu u kompaniji iz čijeg se ureda na kolodvoru vidi gradilište. Vlakom će osim civilnog tereta biti moguć i brži prijevoz oružja u slučaju potrebe.
Betonski blokovi na obnovljenom kolodvoru bit će "čvršći i otporni na potencijalne bombaške terorističke napade", napominje Linde. Taj dio gradilišta novinari ne smiju fotografirati.
Latvija, zemlja s 1,8 milijuna stanovnika, našla se na udaru poskupljenja, najvećem u EU, nakon što je Bruxelles uveo sankcije Moskvi. I u Estoniji i Latviji inflacija je bila dosegnua gotovo 20 posto. Tri baltičke zemlje ovise o uvozu plina, nafte, drva i čelika iz Rusije pa je obustava njihove dopreme drastično poskupila realizaciju "Rail Baltice".
Ukupna cijena od 5,8 milijardi eura već je "značajno premašila" 6 milijardi eura, pa je nepoznato koliko će doista koštati taj projekt.
- Provodimo novu analizu troškova i koristi, kaže član uprave Leimans. Takvu analizu provode svakih nekoliko godina.
Uprava se nada da će 85 posto novca biti povučeno iz EU fondova, a da će ostatak platiti porezni obveznici triju baltičkih zemalja. "Rail Baltica" je iz EU fondova dobila 2,7 milijardi eura u financijskom razdoblju od 2014. do 2021. godine. Kompanija se nada povlačenju novca i u aktualnom sedmogodišnjem razdoblju.
- Ovaj naš projekt je također u skladu s politikom EU-a o prebacivanju prometa s cesta na željeznice kako bi se manje zagađivalo - napominje Leimans. - Stoga se doista nadamo nastavku povlačenja novca iz EU fondova - dodaje.
Uz prugu u Rigi planiraju izgradnju duge bicikističke staze, što je dodatni korak prema europskom "Zelenom planu" o prestanku ispuštanja štetnih plinova 2050. godine.
"Rail Baltica" će se, međutim, za novac natjecati s brojim drugim infrastrukturnim projektima u EU među kojima je nekoliko željezničkih pothvata poput "Mediteranskog koridora". On bi brzim vlakovima povezao pomorske luke u Španjolskoj i Francuskoj, preko Hrvatske, s granicom Mađarske i Ukrajine.
Ministri prometa Litve, Latvije i Estonije su u siječnju potvrdili da unatoč svemu cilj otvaranja "Rail Baltice" ostaje 2030. godina. Pruga bi trebala završiti u Talinnu, a odande bi putnici i teret nastavili putovanje morem u susjedni Helsinki, glavni grad Finske.
- Naš je san izgraditi tu željeznicu, te nećemo odustati od nje bez obzira koliko novca dobili iz EU-a, kaže Lemans dok u pozadini odjekuje zvuk bušilice.
Miho Dobrašin
