Ako je zastupnici u Europskom parlamentu izaberu, von der Leyen bi trebala opet biti predsjednica Europske komisije tijekom sljedećih pet godina.
No, prije toga, u utorak, 16. srpnja, nakon konstituiranja Europskog parlamenta u 10 sati, zastupnici prvo moraju izabrati predsjednika za razdoblje od sljedeće dvije i pol godine.
Predsjednik ima širok raspon izvršnih i predstavničkih dužnosti, koje obuhvaćaju „sve ovlasti potrebne za predsjedanje parlamentarnim postupcima i osiguravanje njihova pravilnog provođenja”.
Kandidate može predložiti klub zastupnika ili skupina koja doseže niski prag, tj. 1/20 zastupnika u Europskom parlamentu. Prije glasanja, kandidati mogu održati govor, ne dulji od pet minuta.
Izbori se održavaju tajnim glasanjem, a za pobjedu je potrebna apsolutna većina valjanih glasova, tj. 50 % plus jedan. Prazni ili nevažeći listići se ne uzimaju u obzir. Rok za podnošenje predsjedničkih kandidatura je danas, ponedjeljak, 15. srpnja u 19 sati.
Ako nijedan kandidat nije izabran u prvom krugu glasanja, isti ili novi kandidati mogu biti predloženi za drugi i treći krug, prema istim uvjetima. U slučaju da niti nakon tri kruga nema pobjednika, u četvrti, posljednji krug glasanja ulaze dva zastupnika s najviše osvojenih glasova. Pobjeđuje kandidat koji osvoji više glasova.
Nakon izbora predsjednika, Parlament će izabrati i svojih 14 potpredsjednika i pet kvestora, koji čine Predsjedništvo Parlamenta.
Kao i u slučaju predsjednika, nominacije predlaže klub zastupnika ili skupina zastupnika koja doseže niski prag (1/20 zastupnika).
Potpredsjednici se biraju u jednom krugu, apsolutnom većinom danih glasova. Ako je broj uspješnih kandidata manji od 14, pod istim se uvjetima održava drugi krug. Ako je potrebno glasati po treći put, dovoljna je obična većina. Potpredsjednici imaju prednost prema redoslijedu kojim su izabrani, a u slučaju neodlučenog rezultata, prema dobi. Ako se glasa aklamacijom, tajnim se glasanjem određuje redoslijed prvenstva.
U svakom krugu zastupnici mogu glasati za onoliko kandidata koliko ima i raspoloživih mjesta u tom krugu, ali moraju glasati za više od polovice mjesta koja treba popuniti. U praksi to znači da će u prvom krugu zastupnici morati glasati za najmanje osam kandidata (od 14), a ako postoji neparan broj mjesta u sljedećim krugovima, taj će se broj zaokružiti na više. Primjerice, za devet pozicija minimum bi bio pet glasova. Glasački listići koji ne dosegnu prag ne računaju se.
Izbor kvestora odvija se prema istom postupku kao i izbor potpredsjednika.
Potpredsjednici mogu zamijeniti predsjednika, što uključuje predsjedanje plenarnim sjednicama i zastupanje Parlamenta na posebnim svečanostima ili događanjima, kada je to potrebno. Kvestori se bave administrativnim pitanjima koja se izravno tiču zastupnika u Europskom parlamentu.
Kako čine Predsjedništvo EP-a, među ostalim dužnostima, potpredsjednici i kvestori sastavljaju prednacrt proračuna Parlamenta i odlučuje o administrativnim, kadrovskim i organizacijskim pitanjima. Klubovi zastupnika u praksi nastoje osigurati da sastav Predsjedništva u velikoj mjeri odražava brojčani sastav klubova, uzimajući u obzir i rezultate izbora predsjednika.
Što se tiče izbora predsjednice Europske komisije, koju je kao kandidatkinju predložilo Europsko vijeće (predsjednici i premijeri država članica), pravila su i ovdje vrlo jasno razrađena. Parlament zatim bira predsjednika Komisije većinom svojih zastupnika, tj. 361, u parlamentu od 720 zastupnika.
U četvrtak, 18. srpnja, u 9 sati Ursula von dr Leyen govorit će na plenarnoj sjednici Parlamenta i iznijeti svoju viziju i planove za novi mandat na čelu Komisije. Nakon toga će uslijediti rasprava sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Tajno glasanje listićima održat će se nakon rasprave, u 13 sati.
Ako ne dobije potrebnu većinu, predsjednik će pozvati Europsko vijeće da u roku od mjesec dana predloži drugog kandidata za izbor u skladu s istim postupkom.
Ursula von der Leyen predsjednica je Komisije od 2019. i bila je vodeća kandidatkinja EPP-a na europskim izborima od 6. do 9. lipnja.
Osim gore spomenutih izbora, zastupnici EP-a će u srijedu, 17. srpnja potvrditi broj i veličinu stalnih odbora, pododbora i izaslanstava Parlamenta. Imena članova odbora bit će objavljena u petak.
Očekuje se da će se u srijedu održati glasanje o prijedlogu Konferencije predsjednika (tj. predsjednika i čelnika klubova zastupnika) o osnivanju odbora i izaslanstava Europskog parlamenta za novo zakonodavno razdoblje. Popis zastupnika koji će biti imenovani u pojedini odbor (o čemu interno odlučuju klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici) trebao bi biti objavljen u petak.
Odbori se sastaju javno (osim ako je pravilima propisano drukčije) jednom ili dva puta mjesečno u Bruxellesu. Njihov se rad temelji na sastavljanju i izmjeni zakonodavnih prijedloga i izvješća o vlastitoj inicijativi te glasanju o njima, kao i na održavanju rasprava s predstavnicima Vijeća i Komisije, saslušanjima s vanjskim stručnjacima i organizaciji misija za utvrđivanje činjenica. Oni će imati ključnu ulogu u predstojećim saslušanjima kandidata za povjerenike.
Također u srijedu, 17. srpnja, ujutro zastupnici će s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i Europskom komisijom raspravljati o rezultatima sastanka na vrhu održanog 27. lipnja.
U okviru priprema za sljedeći institucijski ciklus EU-a, šefovi država ili vlada odlučili su budućim čelnicima: izabrali su bivšeg portugalskog premijera Antónija Costu za sljedećeg predsjednika Europskog vijeća, predložili Ursulu von der Leyen kao kandidatkinju za predsjednicu Europske komisije i imenovali estonsku premijerku Kaju Kallas kandidatkinjom za visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Tijekom sastanka u Bruxellesu čelnici EU-a usredotočili su se i na rat Rusije protiv Ukrajine, stanje na Bliskom istoku, sigurnosna i obrambena pitanja te konkurentnost. Raspravljali su i o migracijama, stanju u Moldaviji i Gruziji, hibridnim prijetnjama te borbi protiv antisemitizma, rasizma i ksenofobije.
T.P.
