-Dizalo je više od tehničkog rješenja, to je investicija u kvalitetu života svih generacija!, čulo se to na konferenciji "Hoću lift" i panel raspravi "Od prizemlja do krova – bez lifta nema gore" koje je u Zagrebu prošli tjedan organizirao ZGRADOnačelnik.hr.
Nedostatak dizala, naime, ima socijalni i ekonomski utjecaj na kvalitetu življenja. Na primjer, za starije osobe i osobe s invaliditetom znači svakodnevnu zarobljenost, a za sve suvlasnike niže cijene njihovih nekretnina.
-Invaliditet se ne planira i zato dizalo nije luksuz, već osnovno pravo, poručio je poručio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (POSI), Darijo Jurišić.
-Pod ekonomske prednosti dizala spadaju povećanje vrijednosti nekretnine, brža i lakša prodaja ili najam jer su zgrade s dizalom privlačnije potencijalnim kupcima i najmoprimcima, posebno starijim osobama, obiteljima s djecom i osobama s ograničenom pokretljivošću. Također, tu je i više posla za tvrtke koje se bave projektiranjem, proizvodnjom, ugradnjom, servisom i inspekcijom dizala, potiče se zapošljavanje i donosi korist lokalnoj zajednici i državi. Sociološke prednosti su poboljšana pristupačnost za osobe s invaliditetom, starije, djecu i trudnice. Dobiva se lakši i sigurniji pristup stanovima na višim katovima, time se omogućava, između ostalog, dulji ostanak starijih osoba u vlastitim domovima umjesto preseljenja u ustanove. Također, veća je kvaliteta života, ali i socijalna interakcija - češće se ide u trgovinu, na druženja, posjete liječniku, a time se smanjuje socijalna izolacija starijih i ranjivih skupina, naglasila je Ana Leko Vučković, savjetnica ZGRADOnačelnik.hr.
Novi program za ugradnju dizala, pojasnio je Tomislav Jukić, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predviđa zadovoljavanje šest osnovnih uvjeta za prijavu na javni poziv.
-Uvjeti su da su suvlasnici fizičke osobe koje u vlasništvu imaju više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade, da zgrada ima najmanje tri kata ili manje ako u zgradi stanuje osoba s invaliditetom, da je izrađen glavni projekt ugradnje dizala, da je natpolovičnom većinom suvlasnika donesena odluka o ugradnji dizala, da suvlasnici imaju osigurana financijska sredstva prema svome udjelu u sufinanciranju te da je formirana zajednica suvlasnika.
Nakon zadovoljenih šest uvjeta, cijeli postupak ima sedam koraka. Prvi je da ministarstvo šalje upit jedinicama lokalne samouprave jesu li i koliko su sredstava osigurale za sufinanciranje ugradnje dizala, objava javnog poziva s rokom za prijavu od 120 dana, prijava na javni poziv sa svom dokumentacijom (uključujući i projektnu dokumentaciju), bodovanje prijave i utvrđivanje liste prvenstva, sklapanje ugovora između jedinice lokalne samouprave i Ministarstva i uplata sredstava na račun Ministarstva, Ministarstvo sklapa ugovor sa zajednicom suvlasnika i uplaćuje sufinancirani dio unaprijed na račun zajednice suvlasnika i na koncu izvođenje radova i dostava završnog izvješća Ministarstvu u roku od 24 mjeseca uz mogućnost produženja za 18 mjeseci od isplate sredstava.
Najveći broj bodova ostvarit će se ako jedinice lokalne i regionalne samouprave (županije, gradovi i općine) sudjeluju sa što većim udjelom u ukupnim troškovima, ako u zgradi živi osoba s više od 80 posto tjelesnog oštećenja na donjim ekstremitetima, a najveći broj bodova (100) može se dobiti ako je trošak ugradnje po stanici manji od 5.000 eura (bez PDV)-a.
No, kako se čulo na konferenciji, „ako uzmemo trenutačne troškove ugradnje dizala, gotovo niti jedan projekt neće ostvariti ove bodove”.
Grad Zagreb će, kao i država, sufinancirati trećinu troška pa će u proračunun glavnog grada Hrvatske biti osigurano oko 2,5 milijuna eura.
-Trenutačno je u Zagrebu u izgradnji 45 dizala, a u iduće dvije godine moguće je ugraditi njih oko 240. No, teško je reći je li to realno jer nedostaje izvođača i projektanata. Grad će osigurati sredstva i omogućiti isplatu unaprijed, ali projekt mora biti kvalitetno pripremljen, poručila je Ana Pavičić Kaselj, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
T.P. / ZGRADOnačelnik.hr
[Foto: Derrick Treadwell / Unsplash]
