Prijedlog EK je sastavljen na temelju savjetovanja s više od 12.000 potrošača, ali i poduzećima, stručnjacima za zaštitu potrošača i nacionalnim tijelima.
Istraživanje je pokazalo kako su nemogućnost provjere pouzdanosti tvrdnji o okolišnoj prihvatljivosti proizvoda i nepoštene poslovne prakse najveće prepreke u sudjelovanju potrošača u zelenoj tranziciji. Otprilike polovina ispitanika izjavila je da je spremna platiti više za proizvod koji će dulje trajati bez potrebe za popravcima. No, u praksi najčešće se radi o robi za koju se lažno tvrdi da je proizvod prihvatljiv za okoliš, da ima netransparentne i nevjerodostojne oznake i slično.
Ažuriranim pravilima osigurat će se da potrošači pri kupnji proizvoda mogu donositi informirane odluke prihvatljive za okoliš. Potrošači će imati pravo znati očekivani vijek trajanja proizvoda i može li ga se i kako popraviti.
Osim toga, novim će se pravilima ojačati zaštita potrošača od nepouzdanih ili lažnih tvrdnji o zaštiti okoliša te zabraniti manipulativni zeleni marketing i prakse koje dovode potrošače u zabludu o trajnosti proizvoda.
-Podupiremo potrošače koji se sve više okreću trajnijim proizvodima koji se mogu popraviti. Moramo osigurati da zavaravajuće informacije ne stanu na put njihovim ciljevima. Ovim im prijedlogom nudimo moćne nove alate za donošenje informiranih odluka i radimo na povećanju održivosti proizvoda i našega gospodarstva, izjavila je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.
-Stvar je jednostavna: ako ne počnemo trošiti na održiviji način, nećemo ostvariti ciljeve europskog zelenog plana. Iako je većina potrošača voljna dati svoj doprinos tim ciljevima, došlo je i do porasta manipulativnog zelenog marketinga i prakse ranog zastarijevanja. Potrošači moraju imati pravo na informacije koje su im neophodne za donošenje održivih odluka kako bi odigrali svoju ulogu u zelenoj tranziciji. Moramo ih zaštititi i od nepoštenih poslovnih praksi kojima se zloupotrebljava njihov interes za kupnju proizvoda prihvatljivih za okoliš, dodao je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.
Komisija predlaže izmjenu Direktive o pravima potrošača kojom bi se trgovce obvezalo da potrošačima pružaju informacije o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda.
Proizvođači i prodavatelji odlučit će kako najbolje pružati te informacije potrošačima, bilo na ambalaži ili u opisu proizvoda na službenim internetskim stranicama. U svakom slučaju, moraju se pružiti prije kupnje na jasan i razumljiv način.
Komisija predlaže i nekoliko izmjena Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Tako će na postojeći popis zabranjenih nepoštenih poslovnih praksi, tzv. crnu listu doći i:
-neinformiranje potrošača o postojanju značajke robe koja je uvedena kako bi se ograničila njezina trajnost, npr. u slučaju softvera koji zaustavlja ili smanjuje funkcionalnost proizvoda nakon određenog vremena,
-iznošenje općih i nejasnih tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš koje trgovac ne može dokazati. Primjeri takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš su „pogodno za okoliš”, „ekološki” ili „zeleno”, koji lažno upućuju na izvrsnu okolišnu učinkovitost ili stvaraju dojam o njoj,
-iznošenje tvrdnji o prihvatljivosti cjelokupnog proizvoda za okoliš kad se ona zapravo odnosi samo na određeni aspekt proizvoda,
samoinicijativni prikaz oznake održivosti koja se ne temelji na programu certificiranja ili je nisu utvrdila javna tijela,
-izostavljanje informacija o tome da je funkcionalnost robe ograničena pri upotrebi potrošnog materijala, rezervnih dijelova ili pribora koje nije pružio izvorni proizvođač.
O Komisijinim prijedlozima sada će raspravljati Vijeće i Europski parlament. Nakon njihova donošenja i prenošenja u nacionalno zakonodavstvo potrošači će imati pravo na pravne lijekove u slučaju povreda, među ostalim u okviru postupka kolektivne pravne zaštite u skladu s Direktivom o predstavničkim tužbama.
Ovaj je prijedlog dio šireg cilja Europske komisije da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. To se može ostvariti samo ako potrošači i poduzeća povećaju održivost svoje potrošnje, odnosno proizvodnje.
T. Perković
Izvor: Europska komisija
[Foto: Erik Mclean & Karsten Winegeart / Unsplash]
