Zimske su to gospodarske prognoze EU-a. Predviđa se i da će inflacija ostati iznad 3 % do rujna, a onda će do kraja godine inflacija pasti na 2,1 %.
Cilj Europske središnje banke je da inflacija padne ispod 2 % u 2023.
Gospodarstvo Europske unije u ovoj će godini rasti sporije nego lani. Očekuje se porast za 4 %.
Porast je veći od očekivanog zbog učinaka visokih cijena energenata i povećanja inflacijskih pritisaka na druge kategorije dobara od jeseni.
U prognozi se pretpostavlja da će pritisak na gospodarstvo zbog trenutačnog vala zaraze biti kratkotrajan. Očekuje se oporavak gospodarske aktivnosti, među ostalim zbog normalizacije uvjeta opskrbe i ublažavanja inflacijskih pritisaka.
Izuzmu li se te kratkoročne turbulencije, temelji na kojima počiva ovo razdoblje rasta i dalje su čvrsti.
Očekuje se da će stalno poboljšanje stanja na tržištu rada, visoke uštede kućanstava, još uvijek povoljni uvjeti financiranja te potpuna primjena Mehanizma za oporavak i otpornost poduprijeti kontinuiran i snažan rast.
No, na rizike za predviđanja rasta i inflacije izrazito negativno utječu geopolitičke napetosti u istočnoj Europi.
Inače, Hrvatska je prošle godine s 10,5 % odmah nakon Irske imala najveći gospodarski rast u EU. On će se ove i iduće godine usporiti. Istovremeno, očekuje se da će u Hrvatskoj ove godine biti osjetan i rast inflacije, a već dogodine bi, prema prognozama, ona trebala pasti na oko 1,6 %.
[Foto: Towfiqu barbhuiya / Unsplash]
