Rezultati su predstavljeni u Ravnateljstvu policije u Zagrebu koji je jedini grad u Hrvatskoj uključen u spomenuto istraživanje.
-Prošle godine projektom je obuhvaćeno više od 100 europskih gradova te više od 20 zemalja u kojima se mjeri razina nedopuštenih droga i njihovih metabolita, odnosno biomarkera izlučenih kroz urin. Zagreb je jedini grad u Republici Hrvatskoj koji je u uključen u istraživanje, a planiramo da se uključe i drugi gradovi kako bismo dobili potpuniju sliku toga što se događa u cijeloj državi, rekao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković osvrnuvši se na inovativne pristupe u praćenju problematike droga pomoću analize otpadnih voda koja se provodi od 2011. godine u cijeloj Europi.
Istraživanje prati šest različitih vrsta droga, u koje spadaju stimulansi (amfetamin, metamfetamin, kokain i ecstasy), a prije dvije godine uvelo se i praćenje kanabisa, dok je ove godine uključen i ketamin.
Kokain, ističe Petković, ima kontinuirani porast u Europi još od 2016. godine.
-U posljednjih deset godina konzumacija droga je porasla za više od 30%, dok je smrtnost uslijed konzumacije droga, najčešće opijata, porasla za 25% u usporedbi sa stanjem prije deset godina. To je jedan od vodećih problema u Europskoj uniji. Iz tog razloga je i Europska agencija za praćenje droga (EMCDDA) dobila povećanje budžeta od 40 milijuna eura jer prvog, trenutnog odgovora na problematiku droga nema. Potreban nam je novi strateški okvir, odnosno kakva će nam politika prema drogama, prema ovisnostima biti, naglasio je Petković.
Kanabis je najprisutnija droga na europskom tržištu i na njega otpada 70% svih zapljena, odnosno 40% tržišta novca u Europi.
-Postoji velika krijumčarska ruta iz Albanije kao državi u kojoj se proizvodi velika količina marihuane s visokim postotkom THC-a. Jednako tako, pogotovo za vrijeme Covida-19, imamo pojavu stvaranja ilegalnih laboratorija za proizvodnju takve potentne marihuane i u Republici Hrvatskoj, rekao je voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije Dražen Rastović.
Unatoč tome što Hrvatska ima kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem droga, Rastović naglašava kako ipak još uvijek nema epidemiju ovisnosti o drogama te otvorene narko scene.
Od 1991. godine do danas, najviše pojedinačnih zapljena droga, njih 11.268, ostvareno je u periodu prije pandemije koronavirusa, ali i u prošloj godini kada je policija imala najveću zapljenu lijekova u Hrvatskoj, potom više od 40 kilograma amfetamina te otkrila najveći laboratorij za proizvodnju kemijskih droga u povijesti Hrvatske.
I u prva tri mjeseca 2023. godine hrvatska policija bilježi značajne zapljene - gotovo 270 kilograma marihuane na graničnom prijelazu Bajakovo, 11 kilograma heroina na MCGP Karasovići te gotovo 20 tisuća anaboličkih steroida na području PU splitsko-dalmatinske.
T.P.
[Foto: MUP RH]
