Osnovno pitanje na koje su građani morali odgovoriti je: koji će prioriteti i aktivnosti financirani od EU-a dati najveću dodanu vrijednost Europljanima?
Njihova vodeća preporuka je davanje prioriteta snažnom, za budućnost spremnom proračunu EU-a, ali istovremeno prilagodljivom na trenutne potrebe i pri tom transparentnom, učinkovitom i utjecajnom budžetu.
Trenutačni dugoročni proračun EU-a, od 2021. do 2027., iznosi 1,2 trilijuna eura, što predstavlja približno 1% BDP-a EU-a. Nadopunjen je s otprilike 800 milijardi eura iz NextGenerationEU, privremenog instrumenta za poticanje oporavka od pandemije COVID-19.Hoće li novi proračun biti povećan za sad nije poznato tek da povećanje zagovara Europski parlament s obzirom da na naplatu uskoro stižu i prve rate NextGen zaduženja.
Građani koji su sudjelovali u radu panela nisu razgovarali o ciframa. Kako se radi o "običnim" ljudima koji su prihvatili poziv Komisije i došli u Bruxelles i od kojih velika većina ne zna gotovo ništa o proračunima, ali ni o funkcioniranju Europske unije, njihov zadatak je bio promišljati, razmatrati i dogovorno napraviti konkretne prijedloge koje će imati utjecaj na europske politike.
Stoga preporučuju da proračun EU-a s adekvatnim financiranjem: jača zajedničke vrijednosti promicanjem i jačanjem zajedničkih načela; osigurava solidarnost među državama članicama; smanjuje nejednakosti rješavanjem razlika unutar i između država članica, s posebnim osvrtom na ranjivije skupine; razmatra utjecaj na okoliš i klimu dajući prioritet održivosti i zaštitu ekosustava i njihove bioraznolikosti, uzimajući u obzir različite potrebe europskih regija; jača konkurentnost gospodarskog sektora u svim državama članicama dopuštajući svakoj državi članici da dodjeljuje sredstva na temelju svojih posebnih potreba; omogućuje brzo i fleksibilno djelovanje osiguravajući da EU može brzo odgovoriti hitne izazove, nepredviđene potrebe, kao i prilike, uz održavanje dugoročni fokus; osigurava transparentnost i odgovornost na svim razinama pružajući jasne informacije o kriterijima ulaganja, potrošnji i učinku, kako bi se spriječila korupcija i zlouporaba EU fondova; promiče decentralizaciju s jakim i transparentnim nadzorom po mjeri politike prema regionalnim potrebama uz osiguravanje snažne kontrole na razini EU-a kako bi se izbjegle zlouporabe; poboljšava komunikaciju i angažman građana povećanjem aktivnosti EU-a vidljiv i razumljiv, aktivno uključuje građane u odluke i odražava njihove potrebe u proračunu; EU bi također trebala otvorenije promovirati svoje projekte i pobjede; osiguravanje potrebe i interesa Europske unije, njezinih država članica i izlazi u susret njegovim građanima. Također treba uzeti u obzir unutarnju stabilnost i prosperitet proširenje potpore zemljama koje nisu članice EU-a; jamči izvedivost, učinkovitost i maksimalan učinak osiguravajući da projekti budu realno, isplativo i od koristi što većem broju građana i država članica, s jasno definiranim ciljevima i mjerljivim ishodima.
Popis svih detaljnih 22 preporuke nalaze se na Citizens' Engagement platformi na kojoj se mogu naći i sve ostale javne rasprave u kojima se traži sudjelovanje građana.
Preporuke za novi europski proračun sad su u rukama Europske komisije. Očekuje se kako će ona u svoj prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira uvrstiti i preporuke građana. U srpnju će prijedlog pred Europski parlament i Vijeće na usvajanje pa će tek tada biti vidljivo koliko će preporuka građana EU-a doista biti uvršteno u novi višegodišnji proračun EU-a.
No, već u utorak i srijedu, 20. i 21. svibnja, preporuke građana bit će službeno predstavljene u Bruxellesu na godišnjoj konferenciji o europskom proračunu.
T.P.
