Na Kohezijskom forumu održanom u Bruxellesu navela je primjer 10 zemalja koje su 2004. godine ušle u EU. BDP po glavi stanovnika država poput Poljske, Slovenije i Češke je od tadašnjih 53 posto prosjeka Europske unije narastao lani na 80 posto, djelomično zahvaljujući investicijama novcem iz EU fondova.
- Kohezijska politika je motor približavanja životnog standarda siromašnijih regija bogatijim regijama - kaže europska povjerenica za EU fondove Elisa Ferreira. Tijekom foruma, kojem je prisustvovalo 1.000 dužnosnika, moglo se čuti i kako je kohezijska politika "ljepilo koje drži države na okupu unutar EU-a".
BDP, odnosno vrijednost svih roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine dana, u novim članicama sustiže proizvodnju u starijim članicama pa se smatra da raste materijalno blagostanje njihovih stanovnika.
No, najnoviji izvještaj Europske komisije o "gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji" pokazuje da svi stanovnici nemaju jednake koristi. Naime, u mediteranskim zemljama poput Hrvatske, Grčke i Francuske te istočnoeuropskim zemljama poput Rumunjske i Bugarske rastu nejednakosti između glavnih gradova i periferije.
- Nejednakosti potječu od velikog gospodarskog rasta u najrazvijenim regijama i niskog rasta u siromašnijim regijama - piše u izvještaju "Ninth report on economic, social and territorial cohesion".
Svaki četvrti stanovnik EU-a živi u regiji gdje je BDP ispod 75 posto prosjeka. Te regije, najčešće ruralne, planinske ili otočne sve više zaostaju za velikim metropolitskim središtima oko glavnih gradova.
- Potrebno je proširiti izvore gospodarskog rasta izvan metropolitskih područja kako bi se ublažilo povećavanje razlika - navedeno je u izvještaju.
Kohezijska politika, nazvana tako jer bi trebala povezivati siromašnije regije s bogatijima, često je glavni izvor javnih investicija u siromašnijim državama. Ona u njima iznosi 50 posto svih državnih ulaganja dok je u bogatijim taj iznos u prosjeku 13 posto.
Hrvatska je od 2014. do 2020. godine veliki dio od 10,7 milijardi eura iz EU fondova iskoristila za gradnju infrastrukture u svojim najbogatijim županijama, poput turističke Dubrovačko-neretvanske gdje je izgrađen Pelješki most i obnovljen aerodrom, te Gradu Zagrebu gdje je životni standard iznad prosjeka zemlje.
Bivša ministrica regionalnog razvoja Nataša Tramišak je zatim nakon preuzimanja funkcije najavila da će u novom razdoblju od 2021. do 2027. najveći dio EU novca, odnosno 1 od 9,6 milijardi eura, otići za modernizaciju željeznica. Poručila je da želi usmjeriti EU fondove u razvoj Slavonije, Baranje i Srijema kako bi se zaustavilo iseljavanje.
Hrvatska, koju je od ulaska u EU prije deset godina napustilo oko 400.000 stanovnika, označena je područjem "zamke za razvoj talenata". Europska komisija uvela je taj pojam za područja iz kojih ljudi iseljavaju, gdje je broj visoko obrazovanih ljudi ispod prosjeka EU-a, gdje nizak natalitet i starenje stanovništva dovode do pada kvalitete javnih usluga, te u konačnici smanjuju atraktivnost stanovanja
- Mali udio visokoobrazovanih ljudi vodi smanjenju zaposlenosti, iseljavanju ljudi u inozemstvo i posljedično dovodi do pada broja radno sposobnog stanovništva - piše u izvještaju Europske komisije. Takvima je označeno 46 regija diljem EU-a među kojima su Bugarska, Rumunjska, dijelovi Mađarske, Italije, Grčke, Portugala, istočna Njemačka i još neki teritoriji.
Kontinentalna Hrvatska je među deset takvih regija gdje će od siječnja 2024. do svibnja 2026. lokalni političari primati tehničku pomoć kako bi zaustavili iseljavanje te obrazovali i zaposlili ljude. Europska komisija je uvela "Mehanizam za jačanje talenata", program putem kojeg će pomagati u tim regijama pronaći projekte za obuku, privlačenje i zadržavanje obrazovanih radnika.
Loša demografska slika zabrinula je Europsku komisiju pa ona uvodi "demografsku tranziciju" kao jedan od prioriteta uz "ekološku" i "digitalnu tranziciju". Budući projekti sufinancirani novcem iz EU fondova trebat će stoga imati komponentu koja uključuje razvoj ruralnih područja i drugih krajeva iz kojih iseljava stanovništvo.
- Time će se baviti nova Europska komisija nakon izbora u svibnju - kaže glasnogovornica Europske komisije.
Državna tajnica u hrvatskom ministarstvu regionalnog razvoja Spomenka Đurić, koja je na Kohezijskom forumu u Bruxellesu pratila rasprave, kaže da sve zemlje "imaju iste probleme".
- To su starenje stanovništva i iseljavanje - napominje.
Više od 50 posto sela i 40 posto gradića u EU izgubilo je stanovnike od 2011. do 2023. godine. Ljudi uglavnom napuštaju mjesta koja su udaljena više od 30 minuta vožnje od gradova. S druge strane raste broj stanovnika u velikim gradovima.
- Kolegica iz Grčke je upravo govorila kako moramo ukomponirati bolje infrastrukturne i socijalne komponente (projekata u krajevima koji ostaju bez ljudi) - kaže Đurić.
Dodaje kako je u Hrvatskoj već stavljena demografska obnovu u fokus financijskog razdoblja od 2021. do 2027.
- Integrirani teritorijalni program ide u tom smjeru - kaže. Sva županijska središta su, za razliku od prethodnog razdoblja, dobila mogućnost izrade svoje strategije razvoja. U njima su navela strateške projekte koji su im važni i koje žele financirati novcem iz EU fondova
- Naša uloga ministarstva je sada regulatorna, administrativna i birokratska da to sada posložimo - naglašava Đurić.
Europska komisija je stavila Hrvatskoj na raspolaganje 9,6 milijardi eura, a hrvatska vlada je dosad raspisala natječaje vrijedne blizu 2 milijarde eura. Regionalne i lokalne vlasti, udruge i kompanije mogu se prijavljivati za financiranje 85 posto projekta tek kada se raspišu natječaji i to do kraja 2027.
Hrvatska je jedna od zemalja EU-a gdje s najnižim natalitetom. Procjena je da će broj stanovnika starih do 19 godina pasti u EU za 9 posto do 2040., a "više od toga u Litvi, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj te također Italiji i Španjolskoj", piše u izvještaju. Nadalje, područja koja napuštaju stanovnici sve su lošije povezana pa je ondje u prosjeku ljudima potrebno 12 kilometara do najbliže bolnice, što je tri kilometra više nego u drugim mjestima. Djeci je ondje potrebno puno više vremena da dođu do osnovne škole, a potencijalnim studentima do fakulteta što smanjuje atraktivnost življenja u tim krajevima.
- Ljudi koji žive u ruralnim krajevima osjećaju se građanima drugog reda. To ne smijemo dopustiti - kaže španjolska ministrica za demografiju Teresa Ribera Rodriguez. - Korištenje EU fondova je bitno da se ondje stvore bolje mogućnosti za život - dodaje.
Iz Bruxellesa za Studio Europa piše Miho Dobrašin
