Ona pokazuje da je 1990. godine dijabetes imalo 198 milijuna ljudi, a 2022. njih 828 milijuna.
Dijabetes (šećerna bolest) je kronični metabolički poremećaj koji uslijed nedostatka hormora inzulina, ili njegovog nedovoljnog djelovanja, povećava razinu glukoze u krvi. Uzrokovao je više od dva milijuna smrti u 2021. jer može dovesti do teških komplikacija kao što su sljepoća, zatajenje bubrega i bolesti srca.
Za razliku od dijabetesa tipa 1, koji je autoimuna bolest, tip 2 se može spriječiti promjenama načina života poput zdrave prehrane, održavanja normalne tjelesne težine, fizičke aktivnosti i izbjegavanje pušenja, navodi WHO.
Više od polovice slučajeva dijabetesa u svijetu bilo je u četiri zemlje: Indiji (212 milijuna), Kini (148 milijuna), Sjedinjenim Državama (42 milijuna) i Pakistanu (36 milijuna).
- Svjedoci smo alarmantnog porasta dijabetesa u posljednja tri desetljeća. To se vidi u povećanoj pretilosti, pojačanoj utjecajem marketinga nezdrave hrane, te nedostatku tjelesne aktivnosti i ekonomskih nedaća ljudi - rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
- Kako bi globalna epidemija dijabetesa došla pod kontrolu, zemlje moraju hitno poduzeti mjere. To počinje donošenjem politika koje podržavaju zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost i, što je najvažnije, zdravstvenim sustavima koji pružaju prevenciju, rano otkrivanje i liječenje - dodao je.
Studija pokazuje da i neke zemlje s višim dohotkom u Europi ne uspijevaju smanjiti stopu dijabetesa.
Zbog toga je Međunarodna dijabetička federacija organizirala u četvrtak konferenciju u Europskom parlamentu pod nazivom "Preispitivanje zdravlja u Europskoj uniji za održivu budućnost".
U Europi šećernu bolest ima 61 milijun stanovnika u dobi od 20 do 79 godina.
Među njima je 27-godišnja Anamarija Runtić iz Splita. Njoj je u 7. razredu osnovne škole bio dijagnosticiran dijabetes tipa 1.
- Ljudi svakodnevno postižu nevjerojatne stvari s dijabetesom i podsjećaju nas kako granice postoje samo u našim glavama - izjavila je Runtić u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
- U zdravom okruženju, s potporom bližnjih i odlukom da nastave pratiti svoje snove, možete učiniti čuda s dijabeteson - dodala je.
Konferencija u Europskom parlamentu organizirana je na Svjetski dan dijabetesa, kada se ljude nastoji osvijestiti o ovom problemu.
Runtić se obratila ondje okupljenima nakon što je radila u uredu HDZ-ove eurozastupnice Sunčane Glavak.
- Anamarija je unatoč dijagnozi ponijela 2015. godine titulu europske prvakinje u taekwondou. Osim toga, svestrana je povjesničarka umjetnosti i rekreativna sportašica - navedeno je u priopćenju ureda Sunčane Glavak.
Najčešći simptomi povezani s dijabetesom su kroničan umor i smanjenje energije, pojačana žeđ i mokrenje, debljanje i mršavljenje, neuobičajena glad, zamućenje vida, teško i dugotrajno zarastane ranica, svrbež i suhoća kože, zadah po acetonu, mučnina i bolovi u trbuhu.
- Svi pobrojani pokazatelji mogu se očitovati u većem ili manjem broju istovremeno ili periodično, a moguće je i da uopće nema subjektivnih pokazatelja oboljenja - navedeno je na internetskoj stranici Zagrebačkog Dijabetičkog Društva osnovanog 1998 godine.
Međunarodna dijabetička federacija utemeljila je 1991. "Svjetski dan dijabetesa" kao odgovor na rastuću zabrinutost oko zdravstvene i gospodarske prijetnje koju predstavlja ta bolest.
Obilježava se 14. studenog na rođendan Fredricka Bantinga koji je zajedno s Charlesom Bestom otkrio inzulin 1922. godine.
Inzulin je hormon, kojeg proizvodi gušterača, a njegova zadaća je pomagati tijelu u pretvaranju hrane u energiju. On upravlja razinom šećera u krvi. Osobe s dijabetesom nemaju vlastiti inzulin pa ga primaju vanjskim putem inzulinske injekcije ili inzulinske pumpe.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, otvarajući konferenciju, rekla je kako je prošlo više od sto godina od otkrića inzulina što je bio ključni trenutak u liječenju dijabetesa.
- Pokazao je svijetu što se može postići kada se ujedine znanost i politička volja - izjavila je.
Glavak je rekla da je potrebno "kontinuirano ulagati u istraživanja i razvoj novih tehnologija koje će unaprijediti mogućnosti liječenja i poboljšati kvalitetu života oboljelih".
U Hrvatskoj su građani u svibnju mogli sudjelovati u besplatnim savjetovanjima, izmjeriti razinu šećera u krvi i informirati se o prevenciji dijabetesa. Lani je bilo 395.058 osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj, piše na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
- Broj oboljelih se povećava iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000 - navodi hrvatski zavod.
Svijest i poznavanje dijabetesa su općenito loši u Hrvatskoj - rekao je za Studio Europa muškarac u Zagrebu kojemu je dijabetes dijagnosticiran prije 36 godina. On si četiri puta dnevno ubrizgava inzulin jer mu ne radi gušterača. Zbog posljedica dijabetesa ima drugih zdravstvenih tegoba pa uzima "deset raznih tableta na dnevnoj razini".
- Specijalisti, dijabetolozi, su doista dobri u Hrvatskoj - rekao je nakon što je nedavno obavio pregled kod dijabetologa, jedan od dva obvezna godišnja pregleda.
- Ali liječnici opće prakse nisu tako dobri. A šira zajednica, poput poslodavaca i trgovaca, ne pokazuje interes niti ima svijest o ovom problemu - dodao je.
Kaže da prilikom odlaska u trgovine ne nalazi proizvode prilagođene dijabetičarima, poput napolitanki i čokolada. U jednom trgovačkom lancu su mu rekli da će ih dobiti, ali nikada nisu stigli, dok su ga u drugom poslali na policu sa "zdravom hranom" gdje nije našao ono što je tražio.
- Često se moram sam snalaziti. Potrebno je više edukacije, razumijevanja i zanimanja za dijabetes u čitavom društvu - zaključio je.
