Osnovao ga je 2014. godine think tank "Centar savremene politike", a financira se putem donacija. Na njegovoj internetskoj stranici piše da je potpuno neovisan.
- Pretpostavljali smo da portal više neće postojati, odnosno da će države zapadnog Balkana uspjeti postati članice Europske unije pa da će naš posao biti zavšen. Ali i dalje smo tu - kaže glavni urednik Nemanja Todorović Štiplija u razgovoru za Studio Europa.
European Western Balkan napunio je 10 godina. Rođendan je proslavio u centru za novinare u Bruxellesu. Prostorije Press Cluba nalaze se u blizini zgrade Europskog parlamenta.
Rođendanski domjenak, tijekom kojeg su posluženi vino, pršut i rakija, održao se pred samit Europske unije i "Zapadnog Balkana".
- Zanimljivo je da i dalje postoji nejasan put kojim te države idu. Čini se da političke elite tih država nisu dovoljno zainteresirane za europske integracije - napominje Todorović Štiplija.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija imaju status kandidata za članstvo u EU, a taj status želi i Kosovo čija je vlada u političkom sporu s vladom u Beogradu. Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska godine 2013.
- Ono što građani najčešće žele, a to je što brže članstvo u EU, nije u koliziji s onim što žele elite država zapadnog Balkana - dodaje.
Todorović Štiplija je uvjeren da elite ne žele provesti reforme u području vladavine prava.
Objašnjava da su u Srbiji, njegovoj rodnoj zemlji, teme vezane za europske integracije bile u fokusu medija početkom 2000-ih i 2010-ih godina.
- To su bile možda i glavne teme koje su se ticale odnosa Srbije sa svijetom - kaže. - Međutim, dolaskom Srpske napredne stranke na vlast to se sve promijenilo - dodaje.
Neke nove teme i novi narativi postali su ključni što je dovelo do toga da teme europskih integracija budu skrenute, smatra glavni urednik European Western Balkansa.
Ana Brnabić, članica Srpske napredne stranke i predsjednica parlamenta Srbije, rekla je na samitu EU-Zapadni Balkan da njena zemlja ispunjava kriterije Europske komisije, ali da put prema EU koče zemlje članice zbog političkih razloga. Među njima je izostanak sankcija Rusiji.
- Ponižavajuće je kada stalno ponavljaju da je to proces temeljen isključivo na ispunjavanju kriterija. Ljudi nisu glupi - naglasila je.
Srbija ovaj mjesec nije dobila zeleno svjetlo zemalja članica za otvaranje tzv. klastera 3, skupine od osam područja među kojima su mediji, obrazovanje, gospodarska i socijalna politika. Posljednji klaster Srbija je otvorila 2021.
Todorović Štiplija kaže da u Srbiji najveći broj građana više ne vjeruje Europskoj uniji zbog narativa vlade.
- Povjerenje u EU je možda na najnižem nivou u zadnjih 20 godina - ističe.
Oko 40 posto građana Srbije glasalo bi za ulazak u EU na referendumu, pokazuju posljednje ankete.
- To je nisko za zemlju koja želi postati članica, ponadasve ako se usporedi s drugim zemljama zapadnog Balkana - kaže Todorović Štiplija.
European Western Balkans objavljuje analitičke tekstove i vijesti o europskim integracijama, a s obzirom da je portal na engleskom jeziku najveći dio čitatelja dolazi iz Bruxellesa i zemalja članica EU-a. Na domjenku su bili gosti iz europskih institucija i predstavništava stranih zemalja u Bruxellesu. Čitaju ga i stručnjaci, odnosno osobe specijalizirane za Europsku uniju, te ga koriste i drugi mediji.
- 'Mainstream' mediji dobivaju od nas ozbiljne i dubinske analize koje kasnije mogu koristiti u svom radu - objašnjava urednik.
Portal je projektno financiran pa sve što se pojavi na njemu slobodno može ući u druge medije na zapadnom Balkanu.
Mediji općenito imaju problema s financiranjem pa tako i European Western Balkans. Ali to nije najveći problem koji muči Todorovića Štipliju. Njega brine nepovjerenje vlada država zapadnog Balkana prema onome što radi taj portal.
- Mi najčešće ne možemo doći do informacija koje se tiču samih država i procesa s njihove strane. Mnogo lakše dolazimo do informacija od strane europskih institucija - kaže.
- Vrlo dubinski ulazimo u teme, u europske dokumente, pa to možda smeta vladama država zapadnog Balkana - dodaje.
Portal će u narednom razdoblju ući u reformu jer su njegovi urednici shvatili da se trebaju približiti i nekim drugim publikama. Prvenstveno mladima koji ne dolaze na portale samo da bi ih čitali nego konzumirali i na druge načine, putem videa ili interakcije.
-Shvatili smo i da je potreba Bruxellesa i država članica imati još dublje informacije o slučajevima, o aferama koje pogađaju zemlje zapadnog Balkana - napominje Todorović Štiplija.
European Western Balkans namjerava stoga još detaljnije analizirati događaja za koje su EU i države članice zainteresirane, a koji se događaju na zapadnom Balkanu.
Portal u svom timu ima novinare koji su godinama radili u drugim redakcijama i bavili se političkim i međunarodnim temama. No praćenje rada europskih institucija specifičan je posao. Funkcioniranje administracije u Bruxellesu je obično teško razumjeti pa je potreban dodatni napor kako bi se ono jednostavnim jezikom objasnilo čitateljima.
Todorović Štiplija, međutim, vjeruje u uspješan rad u nadolazećim godinama.
- Skupili smo odličan tim novinara i zato ovaj portal funkcionira - zaključuje.
Mihi Dobrašin
