Europska komisija od 2021. godine dodjeljuje priznanja arhitektonskim i građevinskim projektima koji "mijenjaju životni prostor nabolje", a kako bi promovirala svoj Zeleni plan o očuvanju okoliša u Europi. Ove godine je zaprimilia ukupno 532 prijave za nagrade u više kategorija.
- Naš projekt je došao do srca ljudi - kaže glasnogovornica projekta Sanela Klarić za Studio Europa. U BiH su se mnogi aktivirali glasajući za taj projekt, što mu je donijelo naslov pobjednika.
Sarajevo, smješteno u podnožju planina, bogato je vodom pa od osmanskog razdoblja u 15. stoljeću postoji tradicija gradnji česmi, uređenih kamenih izvora iz kojih voda u mlazu slobodno pada. Sarajevske javne česme služile su i kao okupljališta gdje bi se stanovnici družili, dijelili vijesti i nalazili predah od užurbanog urbanog života. Dio tih česmi, nalik spomenicima u zapadnom svijetu, uništen je u ratu od 1992. do 1995., a dio zaboravljen. Tradicija njihovih gradnji postepeno je napuštena tijekom godina intenzivne urbanizacije i gradnje vođene profitom.
- No ljudi su jako vezani za česme jer su one 'hair', dobro djelo. Ljudi su ih gradili i ostavljali ljudima u naslijeđe da ne budu žedni - objašnjava arhitektica Klarić, inače profesorica na Međunarodnom Burch sveučilištu u Sarajevu.
Uslijed klimatskih promjena, dugih razdoblja suše i razvoja industrije, voda je opet došla u fokus svjetske politike. Opća skupština Ujedinjenih naroda je 2010. donijela rezoluciju u kojoj je navela da nedostatak pristupu čistoj vodi dovodi do kršenja ljudskih prava.
Udruga Savjet za zelenu gradnju, čija je savjetnica Klarić, izradila je od 2022. do 2023. godine digitalnu kartu s 300 česmi na području Sarajeva. Ta se karta nalazi na internetskoj stranici cesme.ba, a ideja je da postane aplikacija za mobitele. Kada se klikne na pojedinu česmu dobije se njena lokacija, ime, fotografija, podatak o materijalu od kojeg je napravljena i poneka priča o njoj.
- Stanovnici i gosti u gradu moći će šetati i vidjeti gdje se nalazi najbliža česma na kojoj mogu napuniti svoju višekratnu bočicu vode i napiti se. Neće biti potrebno kupovati plastične boce s vodom - napominje Klarić.
Na širem području kantona Sarajevo postoji oko 1.000 registriranih izvora vode, od kojih su neki spojeni na javnu mrežu vodovoda i kanalizacije, ali ima i onih registriranih prije sto godina o kojima se prestalo pričati. Za njih ne znaju gdje se točno nalaze. Udruga je pozvala građane da joj preko internetske stranice pomognu otkriti lokacije tih starih česmi, a također i novih ukoliko ih grade.
- Odaziv je velik - ističe Klarić. Dodaje je da su sve generacije stanovnika svjesne značenja česmi, kako zbog tradicije tako i zbog praktične upotrebe.
- Ja sam svog oca, kada je umirao, pitala želi li da mu izgradimo česmu. Kada se netko dođe napiti vode da se pomoli za njega, kako god molio, svejedno - kaže.
Česme često nose imena onih koji su ih dali izgraditi.
Udruga, nakon što mapira i ostale česme, ne može više puno toga napraviti za njihovo sustavno korištenje. Od 300 dosad označenih česmi 30 posto je izvan funkcije pa ih je potrebno obnoviti. Time bi se sada trebali pozabaviti gradonačelnica Sarajeva i drugi dužnosnici kako bi postojeće zakonsko rješenje bilo provedeno, a grad kontrolirao česme. Turistička zajednica bi pak mogla svaku česmu označiti bar kodom i kartu uvrstiti u turističku ponudu.
- Mi smo shvatili potencijal vode i česmi, nadamo se da će i oni kako bi ovo zaživjelo - rekla je Klarić.
Sarajevo bi tako bilo brendirano kao "grad prava na čistu vodu" u skladu s rezolucijom UN-a.
- To je nešto što mi baštinimo ovdje stoljećima - napominje glasnogovornica projekta koji je u Bruxellesu osvojio nagradu u iznosu od 30.000 eura.
Mnogi ljudi javljaju se udruzi sa željom da obnove česme ili naprave nove, ali ne znaju kome se javiti za dozvolu. Klarić, koja očekuje da se gradska uprava pokrene po tom pitanju, ima i veće ambicije.
Jedan njen student arhitekture priprema doktorski rad koji bi uključio mapiranje i korištenje česmi u čitavoj BiH.
- Ovo je projekt pun ljubavi jer govorimo o ljudima, o tome da nitko na svijetu ne smije biti žedan - kaže Klarić. - A evo mi u Sarajevu i BiH to možemo ostvariti.
Miho Dobrašin
[Foto i video: https://www.cesma.ba/]
