Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova, koja u utorak navršava 61 godinu, u siječnju je rekla da se neće opet natjecati za to mjesto.
Njezin mandat, koji traje do 18. rujna, obilježila je kriza s Rusijom, isključenom iz Vijeća Europe u ožujku 2022. nakon invazije na Ukrajinu.
Pejčinović Burić je od 2017. do 2019. bila ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica hrvatske vlade HDZ-ovog premijera Andreja Plenkovića. Godine 2019. postala je glavnom tajnicom Vijeća Europe, a zasad je nepoznato čime će se baviti kada odstupi s te funkcije.
- Ponosna sam na ostvarenja, uključujući aktualnu potporu Ukrajini i njenom narodu, te na prošlogodišnji samit šefova država i vlada u Reykjaviku koji je ujedinio naše zemlje članice oko vrijednosti, standarda i akcija potrebnih za bolju budućnost - navela je u siječnju.
- Pa ipak, nakon pomnog razmatranja, donijela sam osobnu odluku da se na natječem za drugi mandat - dodala je.
Vijeće Europe je primilo tri prijave za njenog nasljednika pa su kandidati bivši dužnosnici Belgije, Švicarske i Estonije.
Liberal Didier Reynders (65), koji je u Belgiji bio ministar obrane i vanjskih poslova, već je bio kandidat 2019. no tada je mjesto dobila Pejčinović Burić.
Socijalist Alain Berset (51) bio je pak dva puta švicarski predsjednik, 2018. i 2023.
Estonski socijaldemokrat Indrek Saar (51) bio je ministar kulture od 2015. do 2019.
Vijeće Europe će izabrati nekoga od njih od 24. do 28. lipnja, priopćila je ta institucija s 46 država članica.
Države su do siječnja mogle predložiti svoje kandidate, obično bivše ministre ili bivše premijere.
M. Dobrašin
[Foto: Alban Hefti / Council of Europe]
