Kolegica novinarka vanjske politike Radio France Internationala, Ana Harisson, kaže kako startna pozicija Rumunjske nije bila dobra, a prelazak iz represivnog u demokratski sustav bio je vrlo težak za zemlju i njene stanovnike.
-Kada držite ljude u takvom hermetički zatvorenom sistemu i s toliko ispranih mozgova ih oslobodite i tražite od njih da budu kao svi ostali u zapadnoj Europi, oni ne znaju kako to biti. Zato što je razina represije s kojom se Rumunjska suočila u komunističkom sistemu bila ogromna. Ono što je taj sistem nama napravio je teško poništiti. Obnoviti se iz pepela s onim čega se sjećate o civilizaciji nije lako. Tako da ne krivim Rumunjsku što joj je trebalo toliko vremena da se vrati na pravi put, govori nam Harisson u svojoj redakciji.
Propušteno je prvih deset godina tranzicije, a onda je pomalo krenulo nabolje.
-Dobra stvar je to što je Rumunjska uvijek imala proeuropsku orijentaciju, ali zbog reformi i korupcije izgubili smo vrijeme i prvu priliku za ulazak u NATO i Europsku uniju, popjasnio je Ovidiu Nahoi, urednik RFI Romania.
-Neke slike Rumunjske nakon 1989. bile su istinite. Bila je siromašna, nerazvijena, korumpirana s velikim brojem siročadi. Bilo je grozno, dodaje Harisson.
-Nakon rumunjske revolucije bili smo na istoj razini kao Republika Moldavija, možda i lošiji jer oni su već prije započeli sa slobodnim debatama. U sovjetsko vrijeme u Moldaviji nisu imali problem s hranom, strujom..., ali u Rumnjskoj ih je bilo. Početkom 2000.-ih situacija u Rumunjskoj je postajala sve bolja i bolja. Započeli su pregovori s Europskom unijom i 2007. zemlja je postala članica EU-a, a ekonomska situacija je napredovala, prisjetio se Nahoi.
Danas je Rumunjska potpuno drugačija zemlja.
Na primjer, na početku pregovora po razvoju je bila kao Srbija, sada je barem dvaput razvijenija. Od spomenute Moldavije razlika je pet puta veća. Hrvatska i Rumunjska su manje-više na istoj razini po BDP-u, ali, ističe Nahoi, Hrvatska ima bolju administraciju.
Od 2007. do danas, naime, Rumunjska je povukla 90 milijardi eura, tri puta više nego li je uplatila u europski proračun.
-Tu je i problem jer dobivamo novce, ali navodno nema dovoljne apsorpcije tog novca i dovoljnog broja projekata putem kojih bi ga se koristilo, kaže Harisson.
No, Nahoi ističe kako "nije sve samo u novcu već i u dobrim politikama, slobodnom tržištu, borbi protiv korupcije i dobrom upravljanju".
-Nismo savršeni, puno je problema upravo u dobrom upravljanju, nedovoljnoj administraciji i dosta je problema s upravljanjem europskim novcem, naglašava.
Najbolji primjer su rumunjske autoceste; izgrađeno je manje od tisuću kilometara koji nisu međusobno povezani. Za više Rumunjska nema administrativnih kapaciteta, ali i dalje ima korupcije.
-Nije toliko snažna kao prijašnjih godina, ali još uvijek postoji korupcija na političkoj razini, kaže Nahoi.
Sloboda medija slična je onoj u Hrvatskoj. Na RFI-ju je imaju, ali drugdje...
-Uvijek postoje intervencije političara ili mediji koji su bliski određenim krugovima nego ostali i dosta je političkog oglašavanja, govori nam Harisson.
-Mi smo francuski javni servis što nam vjerojatno pomaže biti neovisniji od drugih, dodaje Nahoi.
Centralizacija je također i dalje snažna u Rumunjskoj. Regije nemaju prepoznatljivost, a razvoj je vidljiv uglavnom u većim rumunjskim gradovima. Ove razlike su povijesne, postoje još od početka 19. stoljeća.
-Bukurešt je vrlo razvijeni centar s BDP-om poput onih u Berlinu, Pragu i ostalim velikim europskim gradovima, ali na stotinu kilometara od njega počinje jedna od najsiromašnijih regija u Europi, otkriva Nahoi.
Europska unija je najveći investitor u Rumunjskoj pa projekata ipak ima diljem zemlje.
- U svim regijama imamo projekte, velike projekte, vrijedne od 200 milijuna do više od 500 milijuna eura. Svi ti projekti su u pripremi s Jaspersom. Počeli su s početkom LIOP-a. Dug je to proces jer je u tim područjima puno problema. Postoje zajednice koje nisu imale vodu do sada. Dakle, oni na te projekte ne čekaju pet nego 20 godina, kaže Andrei CHIVU, direktor Glavne uprave programa održivog razvoja rumunjsog Ministarstvo investicija i europskih projekata.
Samo u prošlom programskom razdoblju i samo iz LIOP-a, operativnog programa za veliku infrastrukturu, na raspolaganju im je bilo više od 9,3 milijardi eura. Ulaže se u autoceste, prijevoz, vodovode, obradu otpadnih voda, gospodarenje otpadom.
-Mislim da su europska sredstva doprinijela kvaliteti života u Rumunjskoj, kaže Chivu.
Veliki infrastrukturni radovi vrlo često izazivaju revolt kod stanovnika koji uglavnom nisu svjesni kako se radi o projektima najvećim dijelom financiranim europskim sredstvima.
-Ne sviđa mi se što EU nije učinkovita u komuniciranju onoga što radi u našim zemljama jer s utjecajem naših susjeda s istoka i gospodina Putina koji nas pokušava uvjeriti kako je Europska unija loša, ljudi se počinju pitati zašto smo uopće u EU, upozorava novinarka Harisson.
Pa, evo zašto - europskim novcem glavni grad Rumunjske, Bukurešt, doživljava svoju preodbrazbu. Ima oko 2 milijuna stanovnika i jedan je od najsigurnijih gradova u Europi.
-Mafija vas neće uhvatiti jer je zapravo ni nemamo, kroz smijeh govori Harisson.
Grad ima odlično povezan i moderniziran javni prijevoz - autobusi, tramvaji, trolejbusi i metro - jednostavno dovode u svaki dio ove metropole, što je i najbolji način za upoznati je.
-Prije 17 godina imali smo kartu za tramvaj, kartu za metro itd. Sada imamo jednu kartu za sve, kaže Chivu.
-Uspjeli smo u tri godine za 40 posto povećati broj ljudi koji koriste javni prijevoz, pohvalio nam se gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan.
Ipak, stanovnici više vole vožnju vlastitim automobilima pa su prometne gužve na bukureštanskim ulicama svakodnevna pojava. S još novih tramvaja i linija te modernizacijom tramvajskih tračnica stanovnike će se pokušati dodatno potaknuti na korištenje javnog prijevoza.
Ovaj višemilijunski grad upravo EU novcem točnije s više od 300 milijuna eura, rješava i problem zastarjelog sustava grijanja u kojeg su građani prije nekoliko godina izgubili povjerenje.
Gradilišta su po cijelom Bukureštu. S više od tisuću kilometara vrelodova i 1,2 milijuna spojenih građana, ovo je najveći je takav sustav grijanja u Europskoj uniji i drugi najveći na svijetu.
Europska komisija odobrila je oko 254 milijuna eura pomoći kojima će se pokriti obnova nešto više od 470 kilometara najstarijih i najlošijih cijevi, ali to je tek 22 % ukupnog sustava.-Na žalost taj sustav godinama nije bio održavan i sada ga moramo zamijeniti. Sada smo na oko 300 kilometara od ukupno 1000 kilometara. Za četiri godine bit ćemo na 500 od 1000 kilometara, kaže gradonačelnik Dan.
Na pitanje hoće li se nakon obnove povećati broj korisnika, gradonačelnik odgovara:
-Da budem iskren, ljudi su tek počeli ponovo vjerovati u centralizirani sustav jer su imali poteškoća prije nekoliko godina. Nadam se da će za par godina naše grijanje biti jeftinije i da će se stanovnici ponovo spojiti na njega.
U Bukureštu je sve veliko pa i Palača parlamenta - jedna je od najvećih zgrada na svijetu. Izgradnja je započela u vrijeme komunističkog režima i zloglasnog predsjednika Nicolaea Ceaușescua.
Za potrebe gradnje velik dio povijesnog Bukurešta tzv. Malog Pariza tada je sravnjen sa zemljom, a stanovnici su proživljavali nezamislivo brutalne restrikcije. Danas su na 33 tisuće kvadrata u njoj Parlament i muzeji te je turistička atrakcija za čiji obilazak vam trebaju sati.
Malo je poznato da Bukurešt, točnije Glina u okrugu Ilfov, ima i najveći uređaj za obradu otpadnih voda u istočnoj Europi. Prostire se na 72 hektara, u sekundi obradi 6,35 kubika otpadnih voda. Europskim sredstvima je dodatno proširen i moderniziran, a izgrađena je i jedna od najvećih spalionica otpadnog mulja u Europi.
-Imamo rijeku Dâmbovițu koja prolazi kroz grad. Još '70. godina napravljen je kanalizacijski sustav koji je imao veliki kanal ispod rijeke do kojeg je vodilo nekoliko kanalizacijskih dovoda. U Glini koja se nalazi u blizini Bukurešta, 1975. je započela izgradnja uređaja za pročišćavanje koji nije završen. Nastavak je uslijedio u predpristupnom vremenu. Uređaj je izgrađen i obrađivao je pet kubičnih metara otpadnih voda u sekundi. Potom je dograđen pa se u sekundi može obraditi 15 kubičnih metara što je Bukureštu dovoljno vjerojatno do 2050. godine, pojašnjava gradonačelnik Dan.
Uređaj za obradu otpadnih voda kakav je sada realiziran je europskim sredstvima u dvije faze ukupno vrijedne više od pola milijarde eura. Uz proširenje izgrađena je i već spomenuta spalionica mulja koji je nusprodukt pročišćavanja.
-Puno je mulja i spalionica ima dvije komponente. Obje su funkcionalne. Ovisno o količini radi jedna ili obje linije, pojašnjava Chivu.
Iako se stvari kreću sporije od željenog tempa, gradonačelnik Dan vjeruje kako će Bukureš i dalje napredovati.
-Dvadeset smo godina iza zapadnoeuropskih gradova. Imamo njihova dobra i loša iskustva i vjerujem kako će im Bukurešt biti bliže kad se govori o prometu, javnim prostorima, kulturnim događanjima...
Rumunjska danas, kao i prije komunističkog doba, ima veliki potencijal u poljoprivredi, ali i turizmu, najveći na Crnom moru. No, od ukupno 250 kilometara pješčane obale, više od 40 kilometara su gotovo u potpunosti devastirali valovi zbog čega je to područje ugroženo poplavama.
Loše održavanje tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, ali i izgradnja brane na Dunavu prije pola stoljeća dovele su rumunjsku obalu u ovakvo stanje.
Naime, Dunavom je stizao sediment koji je "hranio" stabilnost obale, ali sedamdesetih godina Rumunjska i Srbija izgradile su branu na rijeci koja je zaustavila 70 % sedimenta. Bez milijardi tona koje su svake godine dolazile iz Dunava započela je i erozija svih plaža, a s klimatskim promjenama i sve višom razinom mora, situacija je bila sve gora.
-Erozija obale se pogoršavala, pokazatelji su bili alarmantni - godišnje je uništavano do dva metra državnog zemljišta i Rumunjska je bila sve manja i manja, kaže Nicusor Buzgaru iz rumunjskog crnomorskog grada Constanțe.
-Kroz pedeset godina sva bi obala, hoteli i turistička nastojanja bila bi u opasnosti. Osim toga, bioraznolikost na ovom području bila bi nepovratno promijenjena, objašnjava nam Stelian Hagi, direktor ABADL-a, jedinice državne uprave rumunjskih voda u Constanți.
U Constanți i obližnjim mjestima zbog toga već nekoliko godina traje opsežna, skupa i pomalo nevjerojatna obnova obale kako bi se taj prostor zaštitio od poplava.
-Od nekoliko EU projekata vezanih za poplave, najveći je i naš nacionalni ponos ovaj kojim povećavamo našu obalu, kaže nam Chivu.
-Koliko ja znam ovo je najveći ekološki projekt u povijesti Rumunjske, dodaje Nicusor Buzgaru, voditelj projekta.
Provodi se u fazama, a planiran je desetljećima. Sveukupno je vrijedan oko milijardu eura. Obala je već "vraćena" u Constanți 2015., 2023. u Eforie, a gradnja traje u Venusu.
-Prije dvije godine ovdje nije bilo plaže, a opseg postojeće nije bio veći od 10, 15 metara do zgrada na obali. Prije dvije godine ovdje gdje stojim voda je bila duboka od 1,5 do 2 metra, ističe Hagi dok stoji na dijelu plaže u Venusu gdje su radovi u završnoj fazi.
Kako bi vratili što više najteže pogođene obale, s dna Crnog mora izvlače se na stotine tona pijeska.
-Cijeli projekt započeo je s razumijevanjem okolišnih parametara. Imamo studiju valova koja traje 33 godine kako bi bila valjana kao niz podataka. Ti parametri valova su postali matematički model kojeg je razvilo sveučilište u Delftu. To nam je pokazalo parametre s kojima se moramo uhvatiti u koštac. Od tog trenutka počeli smo graditi profil plaže i hidrotehničku strukturu koja će moći izdržati snagu valova. Tako su određeni i geometrijski parametri plaže, pojašnjava Buzgaru.
Pijesak je pun školjki koje će s vremenom biti sve sitnije, a pijesak postati ugodan za turiste. Ono što je važnije, bit će to pijesak siguran od erozije čemu će doprinijeti i 22 kamene prepreke koje slabe snagu valova, za narednih 50 godina.
No, iako se uređuje plaže, ovo nije turistički projekt koji uništava prirodu, kako se često prikazuje rumunjskoj javnosti. Upravo suprotno.
-Bilo je puno "prvih puta" u ovom projektu: prvi put smo pomicali morske vrste u novo stanište, prvi put smo stvorili novo stanište za morske vrste u Rumunjskoj. Za sve to je bilo potreban pravi pristup, istraživanja i dozvole. To smo sve prošli i uvjereni smo da do 2027. biti završena i druga faza projekta, ističe Buzgaru.
-Uvjereni smo da će turisti i lokalno stanovništvo spoznati kako je prošireno područje optimalno za turizam te kako će im ono pružiti novo iskustvo u kojem će, vjerujemo, uživati, kaže Hagi.
Da projekt, tamo gdje je već završen, funkcionira, uvjerili su se i sami.
-Pola projekta je već implementirano i tijekom oluje 18. studenog 2023. "majka priroda" nam je pokazala da tamo gdje je u funkciji nismo imali problema dok je more poplavilo južnija područja, kaže Buzgur.
-Za dvije godine sve će plaže biti povećane, a cijela naša obala zaštićena od erozije, uvjerava Chivu.
-Obala i pijesak na plaži bit će dovoljno dobri za uživanje, ali neće biti sitan pijesak kojeg može odnijeti vjetar, ističe Buzgur.
-Ovo je projekt za generacije. Ne znam hoće li ovdje biti najbolja odmarališta, ali za 25 do 30 godina ovo bi mogle biti jedine dostupne plaže na Crnom moru, upozorava Hagi.
U Rumunjskoj još nije uveden euro. Iako je država 2016. bila blizu tog cilja, zbog političkih previranja u zemlji i dolaska ljevice na vlast, kriteriji za ulazak u eurozonu do danas nisu zadovoljeni.
-Sada su deficit i javni dug ogromni i daleko smo od zadovoljavanja uvjeta, ali ni naši političari vjerojatno ne žele uvođenje eura – ne znam, nije popularno ili naprosto ne žele jer to znači reforme zbog kojih političari nisu pretjerano sretni, kaže urednik RFI Romania Ovidiu Nahoi.
Ali, ako dolazite u Rumunjsku ne morate brinuti o mijenjanju eura u rumunjski lei s obzirom da gotovo ne postoji mjesto na kojem se ne primaju kartice.
Rumunjska ekonomija ovisna je o zajedničkom tržištu Europske unije, čak 70 % trgovine odvija se na tom prostoru. I bez Europe, priznaju naši sugovornici, teško mogu sami.
Ono što ih brine je sigurnosna situacija.
-Da budem iskrena, ja sam potpuno preokupirana s onim što se događa na našoj istočnoj granici. Meni rat i prijetnja koja stiže iz Rusije razvoj Rumunjske stavljaju na drugo mjesto. Prije svega želim biti sigurna da neće biti rata, a onda će se zemlja razviti. No, sada prolazimo kroz teška vremena. Postoje ljudi koji žele uništiti Europsku uniju i moj fokus je na "držimo se zajedno, ljudi", kaže novinarka RFI Romania Ana Harisson.
I bez obzira na sve, na to što im možda vlakovi nisu kao u Beču, autoceste kao u Hrvatskoj, zgrade kao u Nizozemskoj, ako u istraživanje ove zemlje prepune raznolikosti u svakom smislu krenete bez predrasuda, zasigurno ćete uživati.
Rumunjska je apsolutno prelijepa, priroda je fantastična baš kao i ljudi.
T. Perković
