U Europskoj uniji rodilo se prošle godine 3,6 milijuna beba, najmanje od kada su 1961. prvi put objavljeni podaci, izvijestio je europski statistički ured Eurostat.
Stanovnici 27 država Europske unije sve se rjeđe odlučuju imati djecu.
Tomislav ima 42 godine, a Patricia 41. Upoznali su se prije tri godine u Bruxellesu gdje sada žive zajedno kao podstanari. Lani su prvi put razgovarali o mogućnosti da imaju zajedničko dijete, ali sve je ostalo na tom razgovoru.
Patricia ima 11-godišnju kćer iz prijašnje veze i kaže da je već ispunila potrebu za majčinstvom.
- Kćer je porasla pa sada konačno imam više vremena za sebe. Nisam spremna za novo dijete - kaže za Studio Europa.
Tomislav voli djecu, ali je nema. Dosad je bio zaokupljen putovanjima i poslom. Zarađuje minimalnu plaću. Patricia je nezaposlena i upravo je primila opomenu za neplaćeni račun za vodu. Poskupljenje osnovnih namirnica u Belgiji dodatno ju je udaljilo od pomisli na još jedno dijete. Premda je nekoć htjela imati i sina, uz kćer.
Eurostat je bio procijenio da će se u 2023. roditi 4 milijuna beba diljem EU-a, ali rodilo ih se svega 3,6 milijuna.
To je 5,5 posto manje nego 2022. godine, što je predstavlja najoštriji jednogodišnji pad ikada.
Demografi smatraju da se sve manje djece rađa jer su ljudi u Europi zabrinuti gospodarskom situacijom, rastom cijena i političkom nestabilnošću.
- Mladima je značajno teže pronaći svoje mjesto na tržištu rada nego je to bilo nekada, a također i priuštiv stan. Možda im je uz to i teže pronaći osobu, odnosno životnog partnera s kojim bi imali dijete - rekao je Willem Adema, ekonomist u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), za novine Financial Times.
Profesorica Melinda Mills sa Sveučilišta Oxford kaže, pak, da su danas "žene obrazovanije i zaposlene". "Teško kombiniraju posao s neplaćenom brigom o djetetu. One obično puno vremena provode doma s djecom", rekla je za britanski GB News.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, u svibnju je objavila izvještaj pod nazivom "Nizak natalitet u EU: pregled trendova i pokretača". U njemu kao glavne čimbenike spominje "socioekonomske promjene, rodnu nejednakost, produženo obrazovanje i karijeru, promjenu obiteljske dinamike i norme te odgađanje roditeljstva".
Koji god razlozi bili, ova situacija pritišće državne financije. Sve manji broj radno sposobnog stanovništva mora plaćanjem poreza uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Starenjem stanovništva istovremeno rastu javni troškovi za zdravstvo.
Adema smatra da bi vlade trebale povećati broj imigranata, ili bi postojeći radnici trebali proizvoditi više u manje vremena ili bi pak trebalo više uključiti na tržište rada one koji nisu toliko zastupljeni, poput žena iz recimo tradicionalnih islamskih zajednica.
Hrvatska je ljetos osnovala ministarstvo demografije koje je ovaj mjesec najavilo udvostručenje jednokratne naknade s 309 eura na 618 eura za svako novorođeno dijete. Kako bi motiviralo stanovnike da imaju više djece izvijestilo je da će majke tijekom drugih pola godine porodiljnog dopusta zadržati puni iznos plaće do 3.000 eura umjesto dosadašnjih maksimalnih 995 eura.
U Hrvatskoj stopa fertilnosti, odnosno broj rođene djece po ženi, iznosi, 1,46 posto, baš kao i u Belgiji, podatak je Eurostata za 2022. godinu. To je ispod prosjeka Europske unije od 1,53 posto.
Da bi se čitava generacija obnovila potrebno je u prosjeku imati 2,1 dijete po ženi.
Stopa fertilnosti u EU bila je 2,4 posto 1970. godine.
Patricia je 1980-ih odrasla uz tri sestre i brata, a Tomislav uz brata i sestru.
- Vremena su se drastično promijenila - kaže Tomislav.
Miho Dobrašin
[Foto: Anthony Tran / Unsplash]
