Predstavnicima županija, gradova i općina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ugovore su svečano uručili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda Luka Balen.
Uz sadnju stabala i formiranje zelenih površina, sufinanciranje Fonda do 350 tisuća eura po pojedinom projektu moglo se dobiti i za ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova, ali i za projekte informiranja javnosti o klimatskim promjenama.
Fond je do sad sufinancirao 122 ovakva projekta, a 79 novih dat će dodatan doprinos održivosti ekosustava u kojima i formiranje novih zelenih površina igra važnu ulogu. Direktor Fonda Luka Balen istaknuo je i važnost edukacije o klimatskim promjenama.
-Iako se često čini da kao pojedinci ne možemo bitno utjecati na globalnu klimatsku situaciju, svatko od nas može i mora dati svoj osobni doprinos te svakodnevnim ponašanjem i promjenom navika napraviti korak ka održivijoj budućnosti na, kako simbolično kaže naziv našeg programa, 'zelenoj strani ulice', rekao je Balen.
Grad Karlovac će na primjer ove godine biti bogatiji za 200 stabala, 120 sadnica grmlja i tri nova drvoreda jer su mu odobrena dva projekta vrijedna 150 tisuća eura.
-Posadit ćemo tri nova drvoreda s ukupno 67 stabala, dok ćemo ostala stabla posaditi uz Koranu, Kupu, a popunit ćemo i postojeće drvorede. Grmlje ćemo posaditi u Domobranskoj ulici na zelenoj pasici između nogostupa i kolnika. Uz to, podržan je i projekt kojim ćemo novim stablima obogatiti prostor trga slatkovodnog akvarija „Aquatika“, te provoditi razne aktivnosti usmjerene edukaciji građana o specifičnim izazovima koje donose klimatske promjene i mjerama kako bi se tim promjenama prilagodili. Time će broj novoposađenih stabala ove godine u Karlovcu prijeći dvije stotine, istaknuo je gradonačelnik Damir Mandić.
S dva prošlogodišnja projekta obnove zelene infrastrukture i edukacije građana i djece o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama, također financirana sredstvima Fonda, Karlovac nastavlja doprinositi ukupnom nacionalnom cilju sadnje 10 milijuna stabala odnosno europskom cilju sadnje 3 milijarde stabala do 2030. godine.
Među projektima kojima su odobreba sredstva Fonda je i Karlovačka županija koja je za projekt izgradnje biosolarnih nadstrešnica za javni prijevoz dobila 190 tisuća eura.
Projekt predviđa postavljanje 10 nadstrešnica, a bit će postavljene i e-punionice te stalci za romobile i bicikle.
-Ovi ugovori omogućavaju nam da našu domovinu sačuvamo ovako lijepu kao što je sada. Upravo nam ovakvi projekti u tome pomažu. Projekt za koji je Karlovačka županija ostvarila sufinanciranje u sebi sadrži 3 D – dekarbonizaciju, demografiju i digitalizaciju, a upravo su to tri razvojna prioriteta za budućnost Hrvatske - digitalna transformacija, demografska revitalizacija i dekarbonizacija, rekla je na dodjeli ugovora u ime svih hrvatskih župana županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin.
Zelena tranzicija i dekarbonizacija su među tri temeljna prioriteta EU te se nalaze i u programu Vlade RH za iduće mandatno razdoblje, istaknuo je ministar Bačić.
-Gradovi su najveći potrošači električne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleničkih plinova, a zauzimaju samo dva posto površine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada želi smanjiti potrošnja električne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu troši 50 posto sveukupne električne energije te se krenulo u ambiciozni plan da se, do kraja sadašnje financijske omotnice, u našoj zemlji energetski obnovi više od dva milijuna kvadrata stambenog prostora, naglasio je.
Podsjetio je i da je Ministarstvo prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine izradilo nekoliko programa kojima će doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su Program krajobrazne obnove Hrvatske, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, sa rokovima provedbe do 2030 godine.
T.P. / MPGI
[Foto: MPGI]
