- Tema dvodnevne konferencije je "Zelena tranzicija pokreće europske gradove". Tijekom prvog dana želimo dijalog s građanima i to zovemo 'skupština građana'. Želimo utvrditi što građani misle o europskom "Zelenom planu", njegovoj provedbi i njegovoj budućnosti - rekao je Klisović za Studio Europa tijekom boravka u Bruxellesu.
Konferencija počinje u petak 3. svibnja u 9 sati u gradskoj skupštini u Zagrebu.
- Od građana želimo čuti i što misle o zagrebačkoj politici zelene tranzicije, energetske tranzicije i upravljanja klimatskim promjenama. O našim projektima i politikama - dodao je Klisović.
Ono što zagrebačke gradske vlasti čuju od građana postat će smjernice u daljnjem radu gradskih vlasti.
- A u isto vrijeme ćemo te zaključke poslati novom sazivu Europskog parlamenta i Europske komisije koji će razmatrati novi ažurirani 'Zeleni plan' - napomenuo je predsjednik skupštine. Izbori za Europski parlament održavaju se u lipnju, a onda će biti izabrani i novi članovi Europske komisije, izvršnoj tijela EU-a.
"Zeleni plan" je namjera Europske komisije da se u Europskoj uniji u potpunosti prekine ispuštanje štetnih plinova 2050. godine. Još uvijek se raspravlja kako ga provesti u 27 zemalja EU-a.
Grad Zagreb je stoga odlučio organizirati konferenciju na kojoj će drugog dana, 10.svibnja, doći gradonačelnici velikih europskih i hrvatskih gradova, te predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta.
- Tada ćemo imati klasičnu međunarodnu konferenciju s visokim uzvanicima. Razmotrit ćemo kako se gradovi nose sa zelenom tranzicijom - izjavio je Klisović.
Gradovi su pokretači zelene tranzicije s obzirom na inovacije, financijsku snagu, na osposobljenost ljudi koji žive u gradovima, ali su i najveći zagađivači. Oni su najveći problem, ali istovremeno i rješenje te tranzicije.
Klisović će dužnosnima prezentirati rezultate prvog dana razgovora s građanima, što će biti "poticaj za raspravu".
- Krajem drugog dana ćemo usvojiti konačnu deklaraciju Grada Zagreba koju ćemo također poslati u novi saziv Europskog parlamenta i Europske komisije - rekao je.
Klisović je prije šest mjeseci bio izvjestitelj Europskog odbora regija, institucije koja u Bruxellesu zastupa interese regija i gradova, o "Zelenom planu". Ona je zatražila od EU-a da regije i gradovi budu aktivnije uključeni u kreiranje i provođenje "Zelenog plana".
Klisović je napomenuo da se u "Zagrebu odvija cijeli niz projekata" u skladu s tim europskim planom.
Kaže da Zagreb potiče građane da instaliraju solarne panele, a sam grad ih instalira na građevine gdje je Zagreb vlasnik. U javnom transportu prelazi na električne autobuse, a tramvaji su već prešli na struju koja se dobiva samo iz obnovljivih izvora energije.
- Gradimo pojačano biciklističke staze i time smanjujemo promet automobila u Zagrebu, koji uzrokuje velika zagađenja. Iskoristit ćemo i užasan potres koji je pogodio Zagreb da obnovimo zgrade i kuće na energetski učinkovit način te tako smanjimo potrošnju energije u gradu - rekao je.
- Želimo povećati zelene površine, a ja sam kao predsjednik skupštine imao prijedlog ozelenjavanja i sadnje stabala u Zagrebu kako bi smo smanjili temperaturu koja je 4C stupnja viša nego na periferiji grada - dodao je.
U Zagrebu, gdje živi 767.455 stanovnika, puno je rashladnih uređaja koji griju grad. I u proljeće temperature prelaze 30C. Zagrebački energetski sustav je opterećen pa se ne može koristiti samo obnovljivim izvorima nego koristi i fosilna goriva, što zagađuje grad.
- Želimo stoga da se građani sami uključe u zelene politike na način da se ponašaju svakodnevno u skladu sa njima. Od toga da ne griju ili ne hlade pretjerano svoje prostorije, preko toga da ne drže svjetla upaljena ondje gdje nije potrebno, pa do toga da razvrsatvaju otpad - rekao je Klisović.
Napomenuo je kako će Zagreb izgraditi centar za gospodarenje otpadom 2028. godine i zatvoriti odlagalište u naselju Jakuševec koje emitira stakleničke plinove.
M. Dobrašin
