- Zašto sam uopće počeo skupljati, ne znam ni sam. Jednostavno čovjek u sebi dobije neki poriv, počne skupljati i onda tu više nema povratka, kaže autor knjige „Peta rijeka Karlovca – priča o Karlovačkom pivu“ Krešimir Perušić.
U njoj priča priču o karlovčakoj petoj pivskoj rijeci, onoj koja je Karlovčanima već 170 godina draga, jednako koliko su im Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra od davnina. Upravo ove godine 170 godina neprekidnoga rada proslavlja Karlovačka pivovara s Dubovca.
-Htio sam pokazati povijest kakvu smo imali i što imamo i što pivovara zapravo znači Karlovčanima i svima ostalima, ističe Krešimir.
Prije dvije godine svoju kolekciju je izložio u Galeriji Zilik uoči Dana piva. Sada je priču o karlovačkoj pivovari iz drugog kuta ukoričio. U njoj je 300 fotografija od kojih je većina po prvi put dostupna javnosti.
-Ova knjiga je prvenstveno o pivu i pokušava prikazati sve aspekte koji okružuju Karlovačko. Tu su nazovimo sitnice koje mi Karlovčani, ljubitelji pive, znamo uzeti zdravo za gotovo. Ono što je mene zanimalo i motiviralo za pisanje ove knjige je interes za kulturnu baštinu koja okružuje pivovaru u Karlovcu. Zato sam se fokusirao na ono na što mi potrošači pive ne pridajemo puno pažnje jer nam je svakodnevno i uobičajeno, naglasio je Perišić.
U knjizi pokušava rekonstruirati kako je rasla i što je iza sebe ostavila ova, kako kaže, dubovačka "peta rijeka".
-Središnja nit je moj hobi - prikupljanje starina, sitnica i svega vezanog uz pivovaru. Arhiva o pivovari zapravo ne postoji zbog čega je i rad na ovoj knjizi trajao 7, 8 godina. Posebnost knjige je što sam pokušao opisati kako su izgledale gajbe, krigle, etikete, bačve, boce...Poseban dio posvećen je razdoblju di 1945. godine u kojem sam po prvi put na jednom mjestu pokušao navesti nazive Karlovačkog piva, od kad se ono spominje u karlovačkim novinama i sve oko toga. Sve te odvojene priče zaokružene su poviješću pivovare, ali i ostalim pričama koje prate njezinu 170. godišnjicu, ističe Perušić.
Podsjeća kako je pivovara iz Karlovca bila ispred svog vremena, bila je predvodnik u mnogočemu. Prva je pokrenula pivski festival, 1984.m poznate Dane piva koji su se, uz iznimku dvije ratne i jednu pandemijsku godinu, zadržale sve do danas.
Fun fact je i da je upravo Karlovačka pivovara prva počela prodavati svoje pivo na benzinskim postajama, opskrbljivati brodove bivše države, prva je dobitnica međunarodnog priznanja za kvalitetu Monde selectio 1983. godine, jedina je koja ima dva snimljena filma koja govore o njenoj bogatoj povijesti gdje je prvi film režirao naš oskarovac Dušan Vukotić. Prva je proizvela bezalkoholno pivo, koristila limenke za pivo (1989.), proizvela Radler pivo. Prva je počela i izvoziti pivo u nebrojene zemlje među kojima je i Švedska u kojoj je Karlovačko bilo prvo uvezeno pivo.
-Sad se i mi podsjećamo naše povijesti. Nismo ni znali da smo se tako puno marketinški razvijali u samoj pivovari i u samoj industriji piva Hrvatske. Mi smo godinama bili vodeća pivovara i krojili smo politiku pivarstva u Hrvatskoj, kaže Ivan Gradišar koji je bio direktor marketinga Karlovačke pivovare sredinom osamdesetih kada su pokrenuti i Dani piva.
-Znali su tada mnogi reći, kada je prvi film Dušana Vukotića snimljen: "Pa, točno, Karlovac je prepoznatljiv po Karlovačkoj pivovari”, prisjetio se tadašnji direktor Ljudevit Lujo Mejaški.
Kroz desetljeća je pivo odnosno piva (jer u Karlovcu je ona ženskoga roda) mijenjalo nazive, ambalažu, etikete, bačve. U različite krigle točilo se iz različitih boca i limenki. Mijenjali su se i Dani piva. Krešo je u gotovo 10 godina uspio sakupiti skoro 800 predmeta što je kako kaže, malo u odnosu na neke druge kolekcionare koji imaju još više pivovarskih artefakta.
-Mislim da sam na negdje 80 različitih krigli i čaša, pravi kolekcionari imaju 600 etiketa, ja sam tu na njih stotinjak. Imam 50, 60 različitih majica, šezdesetak različitih vrsta kapa, stotinjak različitih flaša, a još uvijek je boca iz 1897. najstarija koja postoji, pojašnjava Perušić koji na različite načine nabavlja predmete iz karlovačke pivarske prošlosti.
- Ponekad se doista pitam je li kolekcionarstvo opsesija na rubu neke dijagnoze ili plemenita disciplina spašavanja povijesne kulturne baštine. Jer, kaj reći za nekoga tko više voli praznu kriglu od pune, kaže Morana Rožman, vlasnica Paviljona Katzler u kojem se također može pronaći niz zanimljivih predmeta vezanih uz Karlovac pa i pivovaru i Dane piva. Od nedavno posjetitelji ove najmanje i najslađe karlovačke suvenirnice tamo mogu pronaći i Perušićevu knjigu.
Često mu je, kako sama kaže, i najveća konkurencija kada se petkom u isto vrijeme nađu na staroj krami na ŠRC-u.
-Ako spazimo staru kriglu karlovačke pive bolje da nam ne stojite na putu jer tada nastaje utrka na 100 metara s preponama, kroz smijeh govori Morana.
Do predmeta posvećenih karlovačkom pivu Krešo dolazi tako što neke dobije, druge kupi, traži ih na Hrelić, po oglasnicima diljem Europe...
Niti nakon knjige Krešo neće prestati skupljati predmete o pivi – nedostaje mu, kaže njih tristotinjak. Svi su predmeti trenutno kod njegove majke, ali u budućnosti cilj mu je da se negdje izlože.
- Neki muzejčić, da to netko pruzme, pivovara ili netko, ali jednog dana bi to negdje trebalo pokazati, uvjeren je Perušić.
-To u svakom slučaju ne bi bilo loše. To bi bio jedan objekt koji bi sigurno bio posjećen - za sve turiste, ekskurzije, ali i sve one starije djelatnike koji bi se na ovaj način prisjetili svojih mladih dana, ističe bivši marketingaš iz pivovare, Ivan Gradišar.
Na pitanje Studija Europa, razmišlja li možda o toj ideji, nova predsjednica uprave Heineken Hrvatske Maud Meijboom-van Wel je rekla kako je vrijedi uzeti u obzir. Ona je u Karlovcu tek tri mjeseca i još uvijek upoznaje Karlovčane i spoznaje njihovu neraskidivu sponu s pivovarom.
-Prva stvar koju sam vidjela kad sam došla ovdje je bila knjiga. Ljudi kažu kako su Karlovčani i Karlovačko pivo povezani, a onda sam vidjela stare fotografije i pročitala priče pa sam to i sama shvatila. Mislim da treba uzeti u obzir ideju o muzeju, možda da bude u samoj pivovare... Pustite me da još malo razmislim o tome, rekla je Meijboom-van Wel.
A dok se ne ostvari ideja o muzeju pive u Karlovcu ne preostaje ništa do listati Perušićevu knjigu "Peta rijeka Karlovca". Može je se nabaviti u karlovačkom Paviljonu Katzler.
T. Perković
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
