Radi se o kući obitelji Mihalić čije su propadanje dodatno ubrzala dva potresa. Grad ju je kupio i odlučio spasiti.
-Objekt je bio u lošem stanju i još su ga pospješili potresi u Zagrebu i Petrinji. Grad Karlovac je prijavio obnovu objekta iz Fonda solidarnosti, potpisao ugovor s Ministarstvom kulture i medija u lipnju 2022. godine i dobiveno je 100 posto sredstava za konstruktivnu obnovu, rekla je Studiju Europa pročelnica u Gradu Karlovcu Ana Hranilović - Trubić.
S nešto manje od 317 tisuća eura kuću se uspjelo vratiti u prvobitno i stabilno stanje.
-Uklonjena je cijela krovna konstrukcija koja je napravljena skroz nova, stavljen je novi pokrov. Bilo je dosta zidova koji su bili oštećeni, koje je trebalo ukloniti i napravljeni su novi. Izvađen je cijeli pod u objektu. Napravljen je novi, na njega je postavljena hidroizolacija da to bude za budućnost, za daljnje uređenje, objašnjava Hranilović - Trubić.
Ono što sada, s dobivenih više od 706 tisuća eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za cjelovitu obnovu, slijedi je uređenje koje će Mihalićevoj kuću dati pravu svrhu.
-U prizemlju je predviđena jedna dvorana u kojoj će se moći održavati predavanja, spomen soba i ured koji će koristiti Matica hrvatska. Kroz cjelovitu obnovu izvest će se i stepenice prema potkrovlju gdje je plan da bude stan koji će biti reprezentativan stan Mihalića i u kojem će, kada dođu, moći boraviti književnici i drugi umjetnici, kaže pročelnica Hranilović - Trubić.
Kuća će biti i energetski učinkovita.
-Riješit će se sustav grijanja i hlađenja dizalicama topline. S konvektorima će onda biti riješeno grijanje i hlađenje. Na krovu će biti izvedene krovne kućice i to osam komada, po četiri s dvorišne i ulične strane kako bi se potkrovlje moglo efikasnije koristiti.
A da bi ovi zidovi imali dušu brinut će se Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić koja od 2007. u Spomen sobi Stjepana i Slavka Mihalića na Zavičajnom odjelu čuva njihovu bogatu ostavštinu.
-Ovdje se nalaze sva djela koja imamo, koja su napisali Mihalići, koje su preveli Mihalići, vidi se i periodika u kojima su njihovi članci, kaže nam voditeljica zavičajne zbirke na Zavičajnom odjelu Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" Jasmina Milovčić.
Od 2017. zbirka je još bogatija.
-Te godine obitelj Mihalić se javila da imaju još nešto od djeda i tate i mi smo tada dobili kompletnu ostavinu. To je oko 2000 primjeraka građe, tu su knjige koje su Mihalići napisali, koje su dobili na poklon, tu je i nešto osobnih dokumenata, osobne arhive, isječaka iz novina...
Tu je i šestotinjak gramofonskih ploča.
-Slavko Mihalić je bio zaljubljenik u klasiku. Ima jedan intervju s njim gdje on govori da se morao odlučiti na umjetnost, dakle glazbu i slikarstvo ili na književnost. Teškom mukom je ostao samo na književnosti. Upravo ta njegova ljubav, ali i poznavanje klasike dio je te ostavine koju mi baštinimo i koju smo smjestili u ove ormare za ploče, ističe Milovčić.
Posebna dragocjenost su Stjepanovi rukopisi.
-To su knjige koje su sve objavljene, nije ništa neobjavljeno, međutim ti su rukopisi jako interesantni jer vidite jedan sustavan rad književnika, čovjeka koji je bilježio od naslova, vremena kada je nastalo djelo, njegovog potpisa. To su tako uredne bilježnice koje imaju uložak za crte, ravno je pisano jednim vrlo čitkim rukopisom, nešto prekrasno, govori Milovčić.
Kako bi Mihalićeva kuća uskoro trebala biti potpuno obnovljena, u nju će preseliti sva građa, ali i Mihalićevi dani – događaj posvećen dvojici karlovačkih književnika.
Istovremeno, u knjižnici su se posvetili liku i djelu Zlate Mihalić.
-Glava obitelji Mihalić je bila žena, Zlata Mihalić, supruga Stjepanova i Slavkova mama koja je bila kazališna glumica. Ona je bila iz Mahična, njeni su roditelji bili učitelji i ona je s tatom odlazila u kazalište. Bila je predana literaturi, voljela je čitati. Kad je odrasla tamo je upoznala i Mihalića, zaljubili su se. Krasna je to priča. Kad je Mihalić postavio prvu Grbavicu, pasionsku igru, u Zorin domu, ona je bila Grbavica, dobila je glavu ulogu. O tome piše i Georgij Paro u svojim člancima, kaže Milovčić.
U karlovačkoj knjižnici su započeli istraživati povijest kazališta u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
-Tamo se isto tako nalaze neki članci i rukopisi Stjepanovi. Slijedi istraživanje i Zlate Mihalić koja je isto tako dio ostavine dala u HAZU. O tome je pisao Alenko Prpić i u jednoj fusnoti spominje da je predano pismo Zlate Mihalić Beli Krleži što jedva čekam vidjeti. Dakle, u Karlovcu imamo jednu obiteljsku priču koja je nadasve svjetska, naglašava Milovičić.
Jer, Mihalići su godinama nosili Karlovac.
-Naročito Stjepan koji je u svojim Feljtonima opisao ljude, običaje, ulice, ta njegova ćaskanja, razgovore na uglu, od Kostanjca, ljudi poznatih... Kako je rekao sam Slavko za svoga oca, "pisao je o znanima, a najčešće o neznanima stanovnicima Karlovca". To je povijest grada koja doslovce izgleda kao jedna enciklopedija, rekla nam je Milovčić.
S uređenjem Mihalićeve kuće karlovačka će Gaza konačno dobiti mjesto na kojem će se moći upoznati i sve ostale znamenite stanovnike ove gradske četvrti.
-Postoji priča Gaze u kojoj su Mihalići bitni, ali tu imamo i Dragojlu na početku, imamo braću Seljan, onda je u Skladišnoj Stanko Lasić, dolje su Mihalići. Vis a vis Mihalića je kuća Jonkea, gdje se rodio, čak je i ploča tamo. Jednom sam prigodom rekla da postoji nešto u rijeci Kupi jer ne može biti bez veze to što su ti veliki ljudi na toj obali izniknuli u ono što oni jesu, zaključila je Milovčić.
T. Perković
