Stasao je pod okriljem Gradskog muzeja Karlovac tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a stvarao je gotovo pet desetljeća.
Preminuo je 2016. godine, a sada je njegovih 577 umjetnina nova Zbirka donacije Nade i Branka Vidović.
Muzeji grada Karlovca prihvatom su donacije i osnutkom zbirke u lipnju 2024. godine trajno zaštitili u obiteljskom okružju sačuvana Vidovićeva djela.
-Osnivanje ove zasebne, zatvorene umjetničke zbirke za ovu donaciju uvjetovano je bogatstvom i cjelovitošću sadržaja koji pruža kad je u pitanju čuvanje, istraživanje i prezentacija djela Branka Vidovića, čulo se na predstavljanju zbirke na Starom gradu Dubovcu.
Branko Vidović rođen je u Sisku 1947. godine i kao malo dijete s roditeljima dolazi u Karlovac gdje živi na Baniji i Grabriku sve do nesretnog preseljenja u Skakavac dvijetisućitih godina. Po zanimanju je bio pismoslikar. U početku slika teehnikom ulja na staklu, ali ubrzo prelazi na slikanje uljem na platnu i tim slikama angažirano obrađuje rubno socijalne teme vezane uz život malih ljudi u urbanom provincijskom ambijentu.
Ova vrijedna donacija kronološki predstavlja Vidovićeva umjetnička stremljenja i domete te jamči čuvanje, istraživanje i predstavljanje umjetničkog djelovanja Branka Vidovića u budućnosti.
-Zbirka je već popisana. Svaki predmet je dobio svoj broj i upisan je u naš muzejski program. Kada će ona biti predstavljena javnosti još nemamo kokretni termin, ali u svakom slučaju već sljedeće godine krećemo s restauracijom dviju slika na staklu i kad ta restauracija bude obavljena onda ćemo ih i prezentirati javno. Ići ćemo malim koracima pa ćemo vidjeti dokle ćemo doći, kaže kustosica Antonija Škrtić.
Vidovićeva zbirka bila bi i daleko veća da u jednom trenutku zbog neriješene egzistencije iz protesta nije spalio dio svojih djela.
-Donirala sam ih zato što ih nisam imala gdje držati jer da je sve ostalo kod naše kuće to bi sve propalo. Ipak u muzeju postoje određeni uvjeti koji će ih održati na životu. Branko je zapalio jako puno svojih djela. Nas četvero je na Baniji živjelol u 28 kvadrata. Dobili smo stan u Grabriku međutim to je bio privatni stan, a ne gradski i morali smo van iz njega. To ga je jako revoltiralo pa je rekao da više neće ni slikati i jednom sam došla kući, a ona je pun kontejner svojih ulja na platnu zapalio. Ostalo je ono što sam uspjela spasiti, kaže njegova supruga Nada.
Predmete za zbirke Galerijskog odjela koji se do sada sastojao od osam zbirki – akvarela, crteža, grafike, modernog i suvremenog slikarstva, plakata, skulptura, slika 18. i 19. stoljeća, umjetničke fotografije, multimedije i suvremenih tehnika, prikupljaju se darovanjem i nasljeđivanjem.
Sa Vidovićevom i Marušićevom zbirkom, brojka je zaokružena na njih deset.
No, većina vrijednih djela koje Muzeji grad Karlovca imaju očima javnosti nije vidljiva. Prostor postojeće galerije jednostavno je premali za njihovo postavljanje.
-Naš galerijski odjel i njegove zbirke smješteni su u našoj Galeriji „Vjekoslav Karas” i ono što nam je veliki teret je to da mi nemamo prostor za stalni postav tog likovnog bogatstva koje imamo. Voditeljica galerija Aleksandra Goreta i ja se zafrkavamo da možda do naše penzije možda se nešto desi na toj naščoj novocentarskoj livadi. Možda još jedna kockica pa da onda u tom nekom novom prostoru pokažemo što imamo, kaže Škrtić.
A imaju bogat fundus slika.
-Najznačajnije je to slikarstvo 19. stoljeća, zatim moderno slikarstvo 20. stoljeća, imamo dosta akvarela, crteža, grafika, uglavnom dakle karlovački autori, ali i hrvatski autori značajni za našu cjelokupnu povijest umjetnosti. Budući da su prijašnje politike otkupa Ministarstva kulture bile da se za manje muzeje otkupljuju slike, tako smo i mi u našoj zbirci dobili slike našeg Karlovčanina Josipa Vaništesa njegovih izložbi održanih 52. ili 54. godine u Zagrebu. Naprosto je to bila jedna kulturna politika.
T.P.
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
