Europa je postala ključni igrač u industriji videoigara, industriji koja je tijekom proteklih 50 godina prošla put od jednostavne zabave do kulturnog i ekonomskog fenomena. U 2022., europska industrija videoigara ostvarila je prihod od 19 milijardi eura, svrstavajući se među vodeće sektore zabave u svijetu.
Objavljeni izvještaj podsjeća da počeci videoigara u Europi sežu u osamdesete godine prošlog stoljeća, s razvojem mikroračunala koja su omogućila mnogima da samostalno stvaraju igre. U Velikoj Britaniji nastaju prve uspješne kompanije poput Ultimate Play the Game, dok Francuska ubrzo slijedi s Infogrames i Ubisoftom, koje su obilježile industriju svojim kreativnim pristupom. Njemačka je postala poznata po strateškim igrama, dok su Švedska, Poljska i Finska dale značajan doprinos kroz hitove poput Minecrafta i The Witchera.
Europski razvoj industrije videoigara odlikuje se i specifičnostima svake regije. Francuska je uvela pojam French Touch koji uključuje specifičnu estetiku i narativ, dok su zemlje poput Poljske i Švedske iskoristile lokalne snage za stvaranje globalno popularnih franšiza. Mali studiji, unatoč ograničenim resursima, donose inovacije u gameplay i dizajn.
Tijekom 1990-ih dolazi do povećane globalizacije industrije, pri čemu europski studiji sve češće ciljaju međunarodna tržišta. Mnoge igre sada postaju dostupne na više jezika kako bi se zadovoljila raznolika publika.
Industrija videoigara u Europi suočava se s nizom izazova. Pronalazak autora, potreba za održivim financiranjem i konkurencija s globalnim divovima iz SAD-a i Azije samo su neki od njih. Istodobno, tehnološki napredak, poput cloud gaminga i metaverzuma, otvara nove mogućnosti, ali i postavlja pitanja o zaštiti prava korisnika i prilagodbi regulative.
Jedan od ključnih trendova je prelazak s modela jednokratne kupnje igara na pretplatni model Games as a Service koji potiče dugoročnu angažiranost igrača, ali mijenja način dizajniranja i monetizacije igara. Cloud gaming, pak, mijenja dinamiku tržišta, omogućujući igračima pristup igrama bez potrebe za skupim hardverom, ali zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu.
Novi oblici monetizacije, poput mikrotransakcija i loot boxova također su izazvali rasprave među regulatorima i korisnicima. Dok takvi modeli omogućuju povećanje prihoda, otvaraju etička pitanja o potencijalnom iskorištavanju ranjivih korisnika, posebice maloljetnika.
Videoigre se sve više prepoznaju kao kulturni fenomen, a mnoge europske zemlje uvode subvencije i porezne olakšice kako bi potaknule razvoj industrije. Francuska i Njemačka prednjače s nekim oblicima potpore javnim novcem, dok se nordijske zemlje više oslanjaju na privatno ulaganje. Istodobno, zemlje srednje i istočne Europe, poput Poljske i Rumunjske, privlače ulaganja zahvaljujući kvalificiranoj radnoj snazi. Kako je istaknuto prilikom rasprave o izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, i hrvatsko Ministarstvo kulture i medija ponosno je što su videoigre ušle u sustav potpora.
Uz to, europske institucije prepoznaju važnost videoigara u očuvanju kulturnog identiteta. Programi poput Kreativne Europe osiguravaju financijsku podršku za projekte koji spajaju inovaciju i kulturne vrijednosti. Na primjer, u Njemačkoj su strateške igre s povijesnim temama pronašle svoje mjesto na tržištu kroz poticaje za razvoj sadržaja povezanog s lokalnom baštinom.
Osim financijskih potpora, veliki naglasak stavlja se i na razvoj obrazovnih programa povezanih s industrijom videoigara. Sve veći broj sveučilišta i specijaliziranih škola nudi kurikulume u području razvoja igara, što pomaže mladim talentima da uđu u ovu brzo rastuću industriju. O domaćem pozitivnom primjeru, onom iz Novske, već smo pisali.
Rastući značaj videoigara donosi i pitanja zaštite podataka, maloljetnika i inkluzivnosti. Sustavi poput PEGI-ja pomažu roditeljima da odaberu prikladne igre za djecu, dok industrija sve više uvodi alate za moderaciju zajednica i kontrolu vremena igranja. Istovremeno, izazovi poput "loot boxova" i ciljanog oglašavanja zahtijevaju jasniju regulaciju na razini EU-a.
Jedan od zanimljivih primjera je upotreba umjetne inteligencije u moderiranju online zajednica, što pomaže u sprječavanju problematičnog ponašanja. Također, povećava se svijest o potrebi inkluzivnog dizajna igara koji omogućuje pristup osobama s invaliditetom.
Regulatorni okvir sve više uključuje i zaštitu osobnih podataka igrača. S obzirom na veliku količinu podataka prikupljenih kroz igranje, ključna je transparentnost u njihovom korištenju te osiguranje prava na privatnost, posebice za mlađe korisnike.
Videoigre nisu samo zabava; one su platforma za kreativnost, inovacije i povezivanje. S tehnološkim napretkom i sve većim prepoznavanjem kulturnih vrijednosti, industrija videoigara u Europi ima potencijal postati još većom silom na globalnoj razini. Međutim, ključ uspjeha bit će u ravnoteži između komercijalnog uspjeha, regulative i društvene odgovornosti.
Kao što pokazuju trendovi u razvoju metaverzuma, industrija videoigara se neprestano prilagođava novim tehnologijama. Očekuje se da će umjetna inteligencija, proširena stvarnost i blockchain dodatno oblikovati budućnost igara, otvarajući nove prilike za kreativni izražaj i interakciju.
Osim tehnoloških inovacija, važno je osigurati i održivost industrije. Korištenje ekološki prihvatljivih tehnologija i povećana energetska učinkovitost postaju ključni ciljevi kako bi industrija ostala usklađena s globalnim trendovima održivog razvoja.
Industrija videoigara također može imati ulogu u obrazovanju i podizanju svijesti o važnim društvenim pitanjima. Primjeri uključuju igre koje obrađuju teme poput klimatskih promjena, mentalnog zdravlja ili inkluzivnosti, što pokazuje potencijal videoigara kao alata za pozitivne društvene promjene.
Od inovacija do kulture, videoigre ostaju relevantna tema u svijetu koji se neprestano mijenja. Cijeli izvještaj European Audiovisual Observatoryja možete pronaći na ovom linku.
M.P.
[Foto: Kelly Sikkema / Unsplash]
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
