Umjetna inteligencija u Hrvatskoj istovremeno izaziva oduševljenje i nelagodu. Dok jedni u njoj vide spas za produktivnost i priliku za brži razvoj, drugi se boje da će "uzeti poslove", otupjeti ljude i dodatno produbiti društvene razlike. Prema istraživanju koje je na uzorku od 2.500 ispitanika provela Prizma CPI u rujnu 2025., njih 46 posto očekuje značajan gubitak poslova u narednih pet do deset godina. U toj kombinaciji straha i tehnološkog zanosa često se gubi najvažnije pitanje: što AI zapravo znači za mlade koji tek ulaze u obrazovni sustav i na tržište rada?
-Fundamentalna promjena AI-ja je to što je demokratiziran pristup tehnologiji. Danas više nije bitno što vi znate, jer naš je obrazovni sustav dizajniran da mjeri znanje. Sada je bitno što s tim znanjem možete stvoriti, smatra Marin Trošelj, po struci magistar edukacije politehnike i informatike, te suosnivač i direktor tvrtke STEMI koja proizvodi programe za osnovne i srednje škole razvijene s partnerima iz tehnološke industrije. Trošelj je nedavno sudjelovao na konferenciji "AI & Čovjek: Novo normalno", gdje je kao jedan od panelista pričao o mladima na današnjem tržištu rada. Naravno, u kontekstu sveprisutne umjetne inteligencije.
Sudionici panel rasprave složili su se kako umjetna inteligencija nije samo nova tehnologija, nego prekretnica koja razotkriva slabosti sustava u kojem živimo. AI je, naime, demokratizirao pristup znanju i alatima, ali je istovremeno ogolio obrazovanje koje i dalje mjeri koliko toga netko zna napamet, umjesto što s tim znanjem može napraviti. Odnosno, mladi više ne trebaju znati definirati pojmove, nego rješavati probleme. Stoga Trošelj upozorava da tržištu rada ne trebaju ljudi koji traže gotove recepte, već oni koji su sposobni stvarati nove. To podrazumijeva pomak fokusa prema razvoju vještina poput kritičkog mišljenja, komunikacije, timskog rada i snalaženja u neizvjesnim situacijama, onima koje AI ne može jednostavno zamijeniti. -Mlade treba dovesti do razine da postanu stvaratelji, ne da znaju definicije nego nešto napraviti. Dolaze nam mladi koji žele recept kako nešto raditi, a nama trebaju oni koji će stvoriti nove recepte, istaknuo je.
U toj priči AI nije neprijatelj, ali ni čarobni štapić. On je alat koji može ubrzati i unaprijediti rad, no samo ako postoji jasno razumijevanje svrhe. -AI je tu alat da brže i bolje nešto napravite, ali najvažnija je stavka zašto nešto radimo. To ‘zašto’ uvijek dolazi od čovjeka, poručuje za kraj Trošelj, naglašavajući također važnost etike te odgojne dimenzije obrazovanja.
U vremenu u kojem rješenja (ispravna ili neispravna) u svega nekoliko sekundi može generirati umjetna inteligencija, najveća vrijednost mladih bit će upravo njihova sposobnost da postavljaju prava pitanja i da imaju hrabrosti stvarati vlastite odgovore.
[Foto: Matea Kočmar/Motus Media]
